Izvještaj istraživačke mreže EU Kids Online, objavljen prošlog mjeseca, pokazuje da oko sedam od deset djece u Evropi koristi neki oblik generativne vještačke inteligencije. Međutim, djeca često ni ne odlučuju svjesno da koriste AI jer je on sve prisutniji na platformama koje već svakodnevno koriste, poput pretraživača, aplikacija za dopisivanje i društvenih mreža, piše The Independent.
Profesorica Sonia Livingstone, osnivačica EU Kids Online i direktorica centra Digital Futures for Children na London School of Economics, upozorava da roditelji treba da obrate pažnju na to kako njihova djeca koriste generativnu vještačku inteligenciju i da razloga za oprez ima i te kako.
„Vještačka inteligencija sve je prisutnija u dječjim životima. Važno je da roditelji razumiju kako je njihova djeca koriste, da na vrijeme uoče moguće probleme i podstaknu ih da o tome razgovaraju s njima“, kaže Livingstone.
Nekoliko važnih rizika
Dr Mhairi Aitken, suosnivačica i direktorica neprofitne organizacije Our AI Collective, ističe da se djeca svih uzrasta svakodnevno susreću sa vještačkom inteligencijom.
To uključuje bebe koje se igraju pametnim igračkama, malu djecu kojoj AI preporučuje video sadržaje, kao i tinejdžere kojima društvene mreže prikazuju sadržaj za koji procjenjuju da će ih najduže zadržati pred ekranom. Sve više tinejdžera u AI chatbotovima traži i emocionalnu podršku i osjećaj povezanosti.
Aitken, koja je radila i u britanskom institutu The Alan Turing Institute, kaže da generativna vještačka inteligencija može ponuditi veoma zanimljive mogućnosti, na primjer u učenju prilagođenom djetetu. Djeca je već koriste za pomoć pri pisanju domaćih zadataka i učenju. Ipak, stručnjaci upozoravaju na nekoliko važnih rizika.
Tačnost informacija
Aitken naglašava da je važno provjeravati tačnost onoga što AI nudi jer, iako može biti koristan alat, ne može mu se u potpunosti vjerovati.
Ako dijete koristi generativnu vještačku inteligenciju za traženje informacija ili ideja za školske zadatke, postoji velika mogućnost da će dio tih informacija biti netačan ili izmišljen. Zato AI može poslužiti kao početna tačka, ali odgovore treba provjeriti u drugim izvorima. Podsticanje djeteta da ne stane na AI sažecima i odgovorima, već da uporedi više izvora i različita mišljenja, pomaže razvoju kritičkog mišljenja.
Šta AI zna o vašem djetetu
Vještačka inteligencija prikuplja ogromne količine podataka o ponašanju na internetu, i to ne samo od starije djece. Studija Univerziteta u Bazelu pokazala je da neke pametne igračke koje se oslanjaju na softver i internet izazivaju zabrinutost za privatnost i prikupljaju opsežne podatke o ponašanju djece.
Livingstone upozorava da, osim kada se AI koristi isključivo u školi, takvi sistemi često prikupljaju dječje podatke, stvaraju profile korisnika i koriste ih za ciljano oglašavanje, preporuke sadržaja pa čak i savjete.
Zabrinutost zbog AI „prijatelja“
Prema Livingstone, istraživanja pokazuju da sve više djece AI doživljava kao prijatelja, da imaju osjećaj da ih „razumije“, a ponekad mu čak daju prednost u odnosu na ljude. To smatra veoma zabrinjavajućim.
Kako kaže, AI je osmišljen tako da korisniku povlađuje, zadržava njegovu pažnju i daje savjete, koji mogu biti dobri, loši, pa i opasni.
Aitken dodaje da su takvi AI prijatelji, odnosno personalizovani chatbotovi, posebno osjetljivo područje jer korisnici u njih mogu razviti povjerenje. Ono što počne kao usputno ili iz radoznalosti, lako može preći u zavisnost.
Problem je i u tome što takvi chatbotovi često ne dovode u pitanje stavove korisnika, čak ni kada su opasni, diskriminatorni ili štetni. To može biti posebno rizično kada neko s njima razgovara o mentalnom zdravlju ili negativnim mislima, a AI, umjesto da uputi na stručnu pomoć, dodatno učvršćuje takve stavove.
Seksualizovane slike
Kako su AI generatori slika i alati za uređivanje fotografija postali široko dostupni, raste i broj slučajeva u kojima se dječje fotografije bez pristanka pretvaraju u seksualizovane deepfake sadržaje, često od strane vršnjaka, upozorava Aitken.
Takva tehnologija je lako dostupna i jednostavna za korištenje. Postoje čak i aplikacije za „svlačenje“, kojima se fotografije mogu izmijeniti tako da se ukloni odjeća ili osoba prikaže u seksualizovanoj pozi.
„Djevojčice su mnogo češće meta takvog ponašanja, a posljedice mogu biti teške“, upozorava Aitken. Savjetuje roditeljima da ne izbjegavaju razgovor o teškim temama poput seksualizovanih slika, čak i ako vjeruju da se to njihovo dijete ne tiče.
Sa djecom, kaže, treba rano razgovarati o tome kako se slike mogu mijenjati uz pomoć AI-ja, o internet nasilju i ucjenama, te im jasno staviti do znanja da se uvijek mogu obratiti roditelju ili drugoj odrasloj osobi od povjerenja.
Takođe je važno jasno im reći da ne treba da se stide i da nisu ni za šta krivi ako im se tako nešto desi. Treba ih uputiti na izvore podrške i podstaći da slučaj prijave.
Zaštitne mjere
Kompanija OpenAI, koja stoji iza ChatGPT-a, navodi da je minimalna starosna granica za korištenje 13 godina i da mlađi od 13 ne smiju otvarati naloge.
Iz kompanije kažu da njihov sistem za procjenu uzrasta automatski uključuje dodatne zaštitne mjere za korisnike mlađe od 18 godina ili za one za koje procijeni da su vjerovatno maloljetni. Ako nisu sigurni u uzrast korisnika, podrazumijevano uključuju sigurnije postavke.
Dodaju i da roditeljske kontrole omogućavaju porodicama dodatno prilagođavanje postavki, kao i povezivanje sa nalozima tinejdžera kako bi korištenje bilo primjerenije njihovom uzrastu, piše Index.