Ovi nalazi predstavljeni su u četvrtak u Banjaluci od strane Centra za životnu sredinu i međunarodnih stručnjaka, u jeku postupka za obnovu ekološke dozvole za ovo postrojenje.
Katastrofalne posljedice „vršnog režima“ rada
Istraživanje koje je sproveo tim predvođen Gabrielom Singerom, profesorom riječne biohemije sa Univerziteta u Inzbruku, pokazalo je da je do pomora došlo zbog kombinacije ispuštanja vode sa kritično niskim sadržajem kiseonika i tzv. talasnog ispuštanja vode tokom vršnog rada elektrane.
„U akumulaciji je došlo do izražene temperaturne stratifikacije. Dok je površinski sloj imao kiseonika, nivoi pri dnu su pali ispod četiri miligrama po litru, što je nedovoljno za opstanak ribljeg fonda,“ pojasnio je profesor Singer. On je naglasio da će se ovakve katastrofe ponavljati sve dok se ne promijeni način upravljanja objektom, prvenstveno kroz ukidanje vršnog režima rada.
Manipulacija dozvolama i ekonomski interes
Ulrih Ajhelman, direktor organizacije Riverwatch, upozorio je na ozbiljne indicije da investitor ne poštuje postojeću ekološku dozvolu. Iako je HE „Ulog“ definisana kao protočna hidroelektrana, podaci sa terena sugerišu da se koristi vršni režim rada radi veće ekonomske dobiti.
„Postoji opravdana bojazan da će investitor kroz novu dozvolu, čije se izdavanje očekuje početkom jula, pokušati ozvaničiti vršni režim kako bi proizvodio struju samo u periodima kada je njena cijena na tržištu najviša,“ izjavio je Ajhelman.
Zahtjevi za zaštitu gornjeg toka Neretve
Iz Centra za životnu sredinu ističu da su Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS već dostavili konkretne prijedloge za smanjenje negativnog uticaja HE „Ulog“. Jelena Ivanić iz Centra podsjetila je da proces zaštite gornjeg toka Neretve, pokrenut još 2021. godine, i dalje stagnira u resornom ministarstvu.
„Proglašenje gornjeg toka Neretve zaštićenim područjem ključno je ne samo za očuvanje ekosistema, već i za sprečavanje izgradnje još sedam planiranih malih hidroelektrana na ovom području,“ naglasila je Ivanićeva.
Međunarodni pritisak i preporuke Bernske konvencije
Povodom ovog slučaja, 192 naučnika iz cijele Evrope uputilo je otvoreno pismo vlastima u BiH u okviru kampanje „Sačuvajmo Plavo srce Evrope“. Podsjećamo da su još u decembru 2022. godine na zasjedanju Bernske konvencije usvojene jasne preporuke za BiH koje uključuju:
- Proglašenje područja „Gornji tok Neretve“ zaštićenim;
- Striktnu zabranu vršnog režima rada hidroelektrana;
- Uspostavljanje transparentnog i kontinuiranog monitoringa (kiseonik, temperatura, vodostaj).
Naučna zajednica i ekološke organizacije poručuju da povjerenje u investitora nije dovoljno neophodan je efikasan, međuentitetski nadzor i strogo poštovanje ekoloških standarda kako Neretva ne bi postala žrtva kratkoročnog profita.