Tvornica iz Dubrave sastavnica je goleme zagrebačke industrijske baštine koja je na vrhuncu tehnološkog i poslovnog razvoja bila u socijalističkom razdoblju, od 1950-ih do 1990-ih godina, nakon čega je nestala u bespućima pretvorbe, privatizacije i povijesnih zbiljnosti.
“Isprva je Autokaroserija poslovala u Kustošiji”
“Tvornica autobusa Zagreb sljednik je poduzeća Autokaroserija Zagreb, utemeljenog 1948. Isprva je Autokaroserija poslovala u Kustošiji, a potom je poduzeće preseljeno na Savsku cestu 106.
Do konačnog preseljenja u industrijski pogon u Studentskom gradu, 1954. godine, djelatnost se uvelike zasnivala na pojedinačnoj proizvodnji karoserija drvene konstrukcije na kamionskim šasijama te na servisiranju vozila”, govori za Index Goran Arčabić, kustos Muzeja grada Zagreba.
Autobusi iz Dubrave krenuli su 1959. godine kada je zagrebačka tvornica započela suradnju s Fabrikom automobila Priboj (FAP) iz Srbije. Konstruirani su autobusi s čeličnom konstrukcijom, a prvi je bila “Raketa”, službeno nazvana Dubrava 5. Autobus “Raketa” imao je šasiju iz Priboja, motor iz Fabrike motora Sarajevo (FAMOS) i za tadašnje prilike luksuzni interijer.
Vozilo je bilo popularno, kupila su ga brojna prijevoznička poduzeća pa je Autokaroserija nastavila s proizvodnjom autobusa serije Dubrava. Izrađivana su u suradnji s drugim tvrtkama tadašnje Jugoslavije, okupljenim u Industriji motornih vozila (ITV).
Modelom Dubrava 10 započeli su izvoz u afričke zemlje, dok je autobus Dubrava 100 postao prvi domaći autobus prilagođen gradskom prometu. Uz autobuse, proizvođena su i specijalna vozila prilagođena prijevozu namještaja.
“Ta poslovna odluka uvelike je odredila smjer razvoja”
“Od 1969. Autokaroserija Zagreb djelovala je u okviru novoutemeljenog združenog poduzeća FAP-FAMOS Beograd (FFB), koje je iste godine sklopilo ugovor o licenciranoj proizvodnji vozila sa zapadnonjemačkim koncernom Daimler-Benz. Ta poslovna odluka uvelike je odredila smjer razvoja zagrebačkog poduzeća u nadolazećim desetljećima”, objašnjava Goran Arčabić i
“Početak 1970-ih godina obilježile su intenzivne investicije u dogradnju i proširenje proizvodnog i skladišnog prostora te u modernizaciju tvornice. Pripajanjem metalskog i tapetarskog poduzeća Progres iz Jastrebarskog potkraj 1974. godine učinjen je korak prema cjelovitom opremanju vozila Autokaroserije Zagreb u vlastitim radionicama. Djelatnost 1970-ih godina oslanjala se na proizvodnju autobusa iz Mercedesova programa”, dodaje naš sugovornik.
U dvije godine, 1970./71., u Dubravi je izgrađeno osamnaest tisuća kvadratnih metara proizvodnog pogona i skladišta, dok je 1974. dovršena nova lakirnica, navodi tvornički list Autokaroserija iz 1974. godine.
Vozila koja su proizvedena u Dubravi tih godina doista su raznovrsna. Po licenci izrađivani su Mercedes O 302 i O 303, dok su u tvornici osmislili autobus Dubrava 2313 u međugradskoj i turističkoj verziji.
Masovni izvoz u Zambiju
Dubrava 9016 kao gradski i prigradski model autobusa masovno se izvozila u Zambiju 1970-ih godina. Isti autobus napravljen je 1978. godine kao pokretni dječji vrtić, namijenjen prijevozu i boravku djece predškolske dobi. Godine 1980. izrađena su reportažna kola za Televiziju Zagreb.
Konstruktori dubravačke tvornice izradili su 1979. prvo vozilo na samonosivom ovjesu sa zračnim oprugama, što je značilo da su spremni za samostalnu proizvodnju. Tada je pogon preimenovan u Tvornicu autobusa Zagreb (TAZ). Prvi samostalni proizvod bio je autobus Dubrava 14 u dvije verzije koje su imale značajan izvoz.
Suradnje s inozemnim tvrtkama i vrhunac proizvodnje
U 1980-im godinama TAZ je započeo suradnju s danskom tvrtkom Belvan te austrijskom tvrtkom Steyer-Daimler-Puch. Započeta je 1988. i suradnja s njemačkom tvrtkom Neoplan na proizvodnji turističkih autobusa. S čehoslovačkom tvrtkom AVIA pokrenuta je proizvodnja minibusa.
Godišnje je proizvedeno između 500 i 900 autobusa. Zaposlenost je bila do 600 radnika.
Na početku 1990-ih TAZ-ova vozila prodavana su na inozemnom tržištu, u Velikoj Britaniji, Danskoj, Finskoj, SR Njemačkoj, Siriji te afričkim državama. U ratno doba, između 1991. i 1993. godine, napravljena je serija sanitetskih autobusa za potrebe Hrvatske vojske.
Kraj proizvodnje i nasljednik Eurobus
Nakon 1990. proizvodnja autobusa u TAZ-u bila je sve manja da bi se potom ugasila, navode autori Ivan Mahalec, Vladimir Medica i Marijo Zrna u stručnom radu “Stoljeće tehnike i motornih vozila u Hrvatskoj”.
“Iste, 1990. godine osnovana je u Zagrebu tvrtka Eurobus d.o.o. kojoj je glavni cilj bio projektiranje i proizvodnja autobusa. Tu su okupili najveći broj ponajboljih hrvatskih stručnjaka iz tog područja. Bez konkurencije u domaćoj industriji, s bogatim radnim iskustvom stečenim proizvodnjom tisuća autobusa, s dobrim poznavanjem tržišta i nižom cijenom rada od one na Zapadu, Eurobus je krenuo u gotovo idealnim uvjetima. Odmah u početku napravili su izvrstan veliki turistički autobus AV120 na šasiji tvornice Volvo”, navode isti autori.
Eurobus je, kao tehnološki nasljednik TAZ-a, 1996. godine proizveo 26 autobusa, a proizvodnja je polako rasla s planiranim ciljem od pedeset autobusa godišnje.
“Godine 1997. u suradnji Eurobusa i Katedre za motore i vozila Fakulteta strojarstva i brodogradnje te Ministarstva znanosti i tehnologije započet je projekt čiji je cilj bio uvođenje suvremenih računalnih metoda u proces projektiranja i konstruiranja autobusa. Postignuti rezultati po njegovu završetku krajem 2000. godine došli su nažalost prekasno. Teškoće koje su u međuvremenu pratile cjelokupno gospodarstvo nisu mimoišle ni Eurobus”, pišu u svom stručnom radu Mahalec, Medica i Zrna.
Imovina rasprodana, tamo je sad trgovački centar
Proizvodnja je ugašena 2000. godine, što je označilo i kraj proizvodnje klasičnih motornih vozila u Hrvatskoj. Još u 1960-im proizvodnju je obustavila Tvornica motora Zagreb (TMZ), gdje su izrađivani motocikli, skuteri, stacionarni motori, motorne crpke i mali traktori, dok je početkom 1990-ih ugašen riječki Torpedo, proizvođač traktora, motocikala i motornih vozila.
Zagrebačka autobusna priča okončana je stečajem 2000. godine. Imovina tvornice prodana je, a na najvećem dijelu danas se nalazi trgovački centar.