Napetosti između Irana, SAD-a i Izraela izazvale su dramatičan pad prometa kroz ključni svjetski naftni koridor, dok analitičari upozoravaju na globalne posljedice po energente i tržišta.
Kriza na Bliskom istoku dobila je novu dimenziju nakon što je Iran pokazao da može praktično paralizovati jedan od najvažnijih energetskih koridora na svijetu – Hormuški moreuz. Analitičari upozoravaju da bi situacija mogla prerasti u najveću energetsku krizu u posljednjih pola vijeka.
Ključne činjenice
- Iran zaprijetio da kroz Hormuški moreuz neće proći „ni litra nafte“.
- Promet brodova kroz moreuz pao je za oko 70 odsto, a potom gotovo na nulu.
- Cijena nafte skočila je na gotovo 120 dolara po barelu.
- Globalne isporuke LNG-a pale su za oko 20 odsto.
- IEA pustila je 400 miliona barela iz strateških rezervi.
Komandant iranske Revolucionarne garde Hossein Salami poručio je da kroz Hormuški moreuz neće proći „ni litra nafte“ dok Teheran ne odluči drugačije. Analitičari smatraju da je Iran time jasno pokazao da je pronašao najranjiviju tačku globalne ekonomije.
Sukob Irana sa Sjedinjenim Državama i Izraelom od početka ima i vojnu i energetsku dimenziju. Već u prvim satima američko-izraelskih udara, Revolucionarna garda upozorila je brodove u moreuzu da prolaz nije dopušten.
Iran nije formalno zatvorio moreuz vojnom blokadom, ali je učinak bio gotovo identičan. Umjesto ratnih brodova ili mina, ključnu ulogu odigrala je – jeftina tehnologija.
Nekoliko dronova raspoređenih u blizini pomorskog koridora bilo je dovoljno da osiguravajuće kompanije procijene da je prolazak previše rizičan. Globalna šefica strategije za sirovine u investicionoj banci RBC Capital Markets Helima Croft objasnila je da je riječ o svojevrsnom „zatvaranju koje su pokrenuli osiguravatelji“.
Čim su osiguravajuće kuće povukle police za brodove koji prolaze kroz moreuz, brodari su odustali od plovidbe jer bi troškovi i rizici postali previsoki.
Dramatičan pad pomorskog prometa
Podaci Joint Maritime Information Center pokazuju da je promet kroz moreuz naglo pao. Između 1. i 9. marta kroz prolaz je prošlo samo 39 brodova, dok u normalnim okolnostima dnevno prolazi oko 138 plovila.
Posljedice su bile trenutne. Cijena nafte na svjetskom tržištu skočila je gotovo na 120 dolara po barelu prije nego što se stabilizovala oko 90 dolara.
Croft upozorava da svijet možda ulazi u „najveću energetsku krizu od naftnog embarga sedamdesetih godina“.
Globalni lančani efekat
Kriza nije pogodila samo tržište nafte. Globalna snabdijevanja ukapljenim prirodnim plinom pala su za oko 20 odsto, što je izazvalo borbu između azijskih i evropskih ekonomija za raspoložive količine LNG-a.
Kolateralne posljedice osjetile su i države koje nisu uključene u sukob. Irak je bio primoran da zatvori neka od najvećih naftnih polja jer bez izvoza kroz moreuz nije imao gdje skladištiti proizvodnju.
Istovremeno su poremećene i globalne rute za sirovine poput željezne rude i aluminijuma, što je dovelo do rasta cijena metala na svjetskim tržištima.
Međunarodna reakcija
Kao odgovor na krizu, International Energy Agency objavila je koordinirano oslobađanje 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi svojih članica.
Izvršni direktor agencije Fatih Birol naglasio je da je riječ o akciji bez presedana, ali je upozorio da je ključ za stabilizaciju tržišta ipak ponovno otvaranje tranzita kroz Hormuški moreuz.
Iranska strategija
Prema riječima direktora Middle East Forum Gregg Roman, Iran vodi strategiju rata iscrpljivanja.
Teheran koristi relativno jeftine dronove, dok američke i savezničke snage na njih odgovaraju presretačkim raketama koje koštaju višestruko više, čime se protivnik finansijski iscrpljuje.
Istovremeno, Iran nije potpuno zatvorio moreuz za sve. Između kraja februara i sredine marta izvezeno je više od 11 miliona barela nafte prema kineskim kupcima, što pokazuje da Teheran koristi prolaz kao geopolitičku polugu.
Američki odgovor
Sjedinjene Države razmatraju vojne opcije za ponovno uspostavljanje sigurnog pomorskog prometa. Načelnik združenog štaba američke vojske Dan Caine izjavio je da Pentagon analizira različite scenarije za zaštitu komercijalne plovidbe.
Predsjednik Donald Trump upozorio je Iran da će se suočiti sa „dvadeset puta jačim udarom“ ukoliko nastavi ugrožavati međunarodne pomorske rute.
Ipak, analitičari upozoravaju da ključni odgovor ostaje nepoznat – koliko dugo Iran može izdržati ekonomski i vojni pritisak vlastite strategije rata iscrpljivanja.