Slučaj imama Muharema Štulanovića i presuda protiv Milana Miličevića ponovo otvorili pitanje političkog pritiska i selektivnog odlučivanja u pravosuđu Republike Srpske.
Odluke i postupanje sudova u Republici Srpskoj ponovo su u fokusu javnosti nakon što je Vrhovni sud Republike Srpske potvrdio oslobađajuću presudu u predmetu protiv Milan Miličević, nekadašnjeg predsjednika Srpska demokratska stranka. Međutim, istovremeno se postavlja pitanje zašto već gotovo dvije godine nije donesena odluka u drugom predmetu – onom protiv imama Muharem Štulanović.
Ključne činjenice
- Presuda u predmetu Miličević potvrđena je 9. marta ove godine
- Predmet protiv imama Štulanovića u Vrhovnom sudu nalazi se gotovo dvije godine
- Sudovi bi prema pravilima trebali rješavati predmete po redoslijedu zaprimanja
- Spor se veže za krivično djelo „povrede ugleda Republike Srpske“
- U pozadini slučaja nalaze se i odluke Ustavni sud Bosne i Hercegovine i intervencije OHR
Ispod vijesti od 9. marta, kada je Vrhovni sud Republike Srpske potvrdio oslobađajuću presudu Okružnog suda u Banjaluci protiv Milana Miličevića, prošla je gotovo nezapaženo jedna činjenica koja otvara ozbiljna pitanja o funkcionisanju pravosuđa.
Naime, Okružni sud u Banja Luci je u februaru 2025. godine donio oslobađajuću presudu u predmetu protiv Miličevića. Međutim, još godinu ranije – u februaru 2024. – isti sud je odbio optužbu protiv imama Muharema Štulanovića za krivično djelo povrede ugleda Republike Srpske.
Sud je tada naveo da je nekoliko dana ranije Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim to krivično djelo.
Protiv te presude tužilaštvo je podnijelo žalbu koja je ubrzo stigla u Vrhovni sud Republike Srpske. Ipak, iako je taj predmet zaprimljen skoro godinu dana prije predmeta Miličević, o njemu ni do danas nije donesena odluka.
Prema važećim pravilima sudske procedure, sudovi su dužni rješavati predmete prema redoslijedu zaprimanja. Drugim riječima, stariji predmeti moraju imati prioritet u odlučivanju.
Upravo zbog toga dio javnosti i pravnih stručnjaka smatra da ovakav razvoj događaja otvara pitanje selektivnog postupanja i mogućeg političkog uticaja na pravosudni sistem.
Slučaj Štulanović povezan je i sa širim političko-pravnim sporom oko Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavni sud Bosne i Hercegovine, koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske 2023. godine.
Taj zakon je kasnije poništio visoki predstavnik Christian Schmidt, koji djeluje u okviru institucije OHR.
Upravo zbog tog konteksta predmet Štulanović postao je dio šire rasprave o odnosu domaćih institucija, međunarodne zajednice i pravosuđa u Bosni i Hercegovini.
Kritičari tvrde da odugovlačenje u donošenju odluke dodatno narušava povjerenje građana u pravosudni sistem, dok pravosudne institucije s druge strane ističu da svaki predmet zahtijeva detaljnu pravnu analizu i proceduru prije konačne odluke.
Debata o ulozi pravosuđa, međunarodnih institucija i političkog uticaja na sudske procese tako i dalje ostaje jedno od ključnih pitanja političkog i pravnog sistema u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.