Stotine brodova u blizini iranske obale odjednom se nalaze na potpuno pogrešnim mjestima, a njihovi navigacioni sistemi prikazuju ih na kopnu, grupisane u neprirodno savršene krugove.
O, moj Bože“, kaže Mišel Vize Bokman (Michelle Wiese Bockmann), viša analitičarka u kompaniji za pomorsku vještačku inteligenciju Vindvord (Windward), dok pregleda emitovane pozicije trgovačkih brodova u vodama Irana, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara.
“Vidim… 35 različitih grupa“, dodaje, gledajući mapu Ormuskog moreuza i okolnog područja, gdje su GPS koordinate stotina plovila očigledno poremećene, prikrivajući njihovu stvarnu lokaciju, piše BBC.
Ratovi se ne vode samo mecima i bombama; bitka se vodi i elektromagnetnim talasima.
Elektronsko ratovanje širi se na more
Iako nevidljivo golim okom, ometanje GPS-a može izazvati ogromne poremećaje, otežati komunikaciju i dovesti do potencijalno smrtonosnih nesreća. Posljednjih godina ometanje GPS-a pogađalo je avione u Evropi, uključujući i onaj kojim je putovala predsjednica Evropske komisije, a postalo je i svakodnevica u ratu u Ukrajini.
Sada, sa izbijanjem sukoba na Bliskom istoku, elektronsko ratovanje širi se na sve veća područja.
Ometanje GPS-a povećava rizik od pomorskih nesreća
Mišel Vize Bokman ističe da je i ranije primjećivala ometanje GPS-a koje utiče na sisteme za automatsku identifikaciju plovila (AIS). Slično se dogodilo u regionu i prošle godine, a elektronske smetnje stvarale su probleme i navigatorima u Baltičkom moru. Ipak, upozorava: “Ovo je podignuto na viši nivo. Ne mogu se dovoljno naglasiti ogromne opasnosti koje ovo predstavlja za pomorsku plovidbu i bezbjednost.”
Na smetnje koje ugrožavaju brodski saobraćaj u regionu upozorio je i Nacionalni hidrografski ured Pakistana.
Zašto je Ormuski moreuz posebno rizičan?
Brodovi koriste AIS, između ostalog, kako bi izbjegli međusobne sudare. Tankeru dugom 300 metara koji prevozi stotine hiljada tona nafte potrebno je dugo vremena da se okrene ili zaustavi, a plovila mogu preći kilometre prije nego što u potpunosti prilagode kurs.
Ako posada nije sigurna gdje se nalaze obližnja plovila, rizik od sudara raste, naročito noću ili u uslovima slabe vidljivosti.
“To je problem“, kaže Alan Vudvord (Alan Woodward) sa Univerziteta u Sariju.
“Problem nije u tome što vi ne znate kamo idete, već što ne znate kamo idu svi ostali”, objašnjava on.
Ko stoji iza ometanja?
Iako nema zvanične potvrde ko stoji iza ometanja, vojni analitičari sumnjaju da Iran izaziva smetnje. Iran je takođe prijetio napadima na sve brodove koji pokušaju da prođu kroz Ormuski moreuz.
Alati za ometanje Globalnog navigacionog satelitskog sistema (GNSS) ili GPS-a koje koristi Iran vjerovatno su domaće proizvodnje ili izrađeni pomoću opreme nabavljene iz Rusije ili Kine, smatra Tomas Vitington (Thomas Withington), saradnik na institutu Royal United Services Institute.
On takođe navodi da je moguće da i američke snage u regionu koriste sisteme za ometanje kako bi zaštitile svoje baze, osoblje i plovila od dronova i oružja vođenog GNSS-om. Na upit BBC-ja, američko Ministarstvo odbrane odgovorilo je: “Zbog operativne bezbjednosti nećemo komentarisati status pojedinih sposobnosti u regionu.”
Otkrivanje nevidljivog
Šon Gorman (Sean Gorman) je suosnivač tehnološke kompanije Zefir (Zephr.xyz), koja je analizirala razmjere ometanja u zemljama poput Ukrajine. Budući da je vazdušni prostor iznad Irana sada zatvoren, što onemogućava prikupljanje podataka iz aviona, Gorman se okrenuo drugim izvorima. Posljednjih dana koristio je radarske podatke sa satelita kako bi otkrio ometanje u Iranu.
Iako BBC nije nezavisno provjerio te podatke, Gorman tvrdi da uređaji za ometanje ostavljaju trag smetnji u radarskim signalima, što mu omogućava da locira slučajeve ometanja GPS-a širom zemlje. Tokom 2024. godine on i njegove kolege proučavali su ometanje GPS-a u Ukrajini koristeći pametne telefone pričvršćene na dronove, prenosi Index.hr.
“Pratili smo GNSS mjerenja sa svih tih telefona“, objašnjava.
“Tako smo mogli triangulacijom utvrditi gdje se ometač nalazio. Naprosto sam bio zapanjen razmjerama i snagom ometanja”, kazao je Gorman.
Tehnologije koje pokušavaju zamijeniti GPS
Postoje razne tehnologije koje nude zaštitu od ometanja GPS-a. Neka rješenja uključuju automatsko otkrivanje smetnji i prebacivanje na frekvencije koje nisu ometane.
Odbrambeni gigant Raytheon UK proizvodi uređaj Landshield, koji je u najmanjoj verziji veličine hokejaškog paka. Kompanija navodi da se ovaj “antenski sistem protiv ometanja“ može instalirati na različite vrste vozila te da koristi više kanala za savladavanje smetnji.
“Trenutno bilježimo značajan porast potražnje za našim sistemima protiv ometanja“, kaže Aleks Rouz-Parfit (Alex Rose-Parfitt), tehnički direktor u Raytheon UK.
Druge kompanije razvile su navigacione alate koji zaobilaze nedostatke GPS-a. Australijska kompanija Advanced Navigation osmislila je sistem koji može odrediti položaj vozila na osnovu očitavanja žiroskopa i akcelerometara.
Kris Šo (Chris Shaw), suosnivač i izvršni direktor kompanije, kaže da njihova tehnologija može koristiti alternative kada se GPS pokaže nedostupnim. To uključuje upoređivanje optičkih snimaka lokacije sa satelitskim snimcima ili čak računarsku analizu položaja zvijezda.
“Obrada slike je danas vrlo napredna“, kaže Šo.
“Recimo, mapiranje zvijezda je vrlo jeftino. Jedini je problem što nije naročito precizno“, dodaje, napominjući da je zato potrebna kombinacija više metoda.
Budućnost navigacije bez klasičnog GPS-a
Ključna slabost GPS-a leži u tome što su njegovi signali veoma slabi i stoga ih je lako omesti. Vojske, s druge strane, imaju pristup takozvanom „M-kodu“ GPS-a, pažljivo autentifikovanom i šifrovanom obliku tehnologije koji je znatno otporniji na smetnje.
Remzi Farager (Ramsey Faragher), direktor Kraljevskog instituta za navigaciju (Royal Institute of Navigation), kaže da ometanje GPS-a u iranskim vodama povećava rizik od pomorskih nesreća.
On predviđa da bi sve veća rasprostranjenost ometanja mogla dovesti do uvođenja bezbjednijih alternativa, slično kao što se postepeno prešlo sa otvorenih Wi-Fi mreža na današnje, zaštićene lozinkom.
“Uskoro ćemo se osvrtati na ovo doba otvorenih GNSS signala i misliti: ‘Bože, bili smo ludi, to zaista nije bilo pametno’“, zaključuje Farager.