Do kraja čitanja ovog teksta litar goriva u Bosni i Hercegovini mogao bi dostići cijenu i do tri konvertibilne marke, a u narednim danima, prema najcrnjim prognozama, čak i 80 pgeninga više od toga.
Susjedne zemlje već su poduzele prve korake na ublažavanju krize nakon rata na Bliskom Istoku, odnosno nakon što su započeti američko-izraleski napadi na Iran koji su prerasli u regionalni sukob.
Cijena nafte na globalnom tržištu raste, a pojedini trgovci crnim zlatom u BiH već su digli cijene, ali ključno je pitanje gdje će im biti granica.
Ekonomski analitičari za Buku kažu da je Bosna i Hercegovina ponovo nespremna i da su ponuđena rješenja parcijalna i da bi mogla biti nedovoljna.
Domaće vlasti su već propustili najvažnije: da se pripreme za ovakve slučajeve tako što će osigurati da Rafinerija nafte Bosanski Brod bude aktivna ili barem spremna za pokretanje u slučaju ovakve potrebe osigurati značajne rezerve nafte dovoljne za najmanje tri mjeseca a po mogućnosti i puno veće, smatra ekonomista Igor Gavran.
“S obzirom da nije bilo pripreme i da eventualno imamo određene rezerve u Terminalima Federacije BiH (vjerovatno minimalne) i kod samih distributera goriva, onda bi barem trebalo sve rezerve u državi – i privatne i javne – precizno utvrditi i potom povećati nabavkim novih količina ili makar i kupiti sadašnje skupo gorivo direktno od rafinerija izvan BiH odnosno proizvođača jer bi tako ipak imali bolju cijenu nego pojedinačni prometnici i danas je ipak niža nego što će biti sutra”, kaže Gavran.
Država bi, mišljenja je, morala poduzeti konkretne mjere i naredbe kako bi zaustavila ekstra profit kojim se trgovci naftom u BiH često vode u krizama poput ove.
“Odnosno da se strogo kontrolišu stvarni troškovi i struktura cijena. Sve to ne može zaustaviti poskupljenja, ali ih može usporiti i umanjiti. Treba i marže na gorivo ograničiti na minimum dovoljan samo za opstanak a ne profit u ovome periodu jer je to opravdana interventna mjera”, kaže Gavran.
I ekonomista Draško Aćimović smatra da je najveći problem što smo još jednu krizu dočekali nespremni i što nismo obezbijedili mehanizme zaštite.
“Zato smo prepušteni stihiji tržišta zbog nedostatka vizije onih koji vode zemlju“, kaže Aćimović u izjavi za Buku.
Gorući problem u Bosni i Hercegovini je, dodaje, apsolutna neodgovornost i potpuna nezainteresovanost političara za stvarne probleme građana.
„Već više od dve godine javno upozoravam da je, usled nadolazećih energetskih problema, neophodno hitno formirati robne energetske rezerve, kao i druge strateške robne rezerve”, kaže sagovornik Buke.
Gavran vjeruje da, ukoliko se stanje dalje bude pogoršavalo, privremena suspenzija akciza također može imati efekta, ali ne kao prva mjera.
“Jer se prvo treba osigurati da niko ne zloupotrebljava stanje za bogaćenje, kao što smo imali primjere povećanja cijena bukvalno dan nakon početka američko-izraelske agresije na Iran, iako to nije bilo opravdano ničim”, upozorava Gavran.
Ukidanje akciza: Mjera koja ima efekta samo uz kontrolu strukture cijena
Šef Kluba poslanika SDP-a u predstavničkom domu BiH Saša Magazinović predložio je Zakon o dopuni zakona o akcizama u BiH po hitnom postupku o čemu će se raspravljati na sjednici parlamenta 16. marta.
Ovim prijedlogom Savjetu ministara BiH odriješene su ruke da ukine ili smanji akcize na naftne derivate u krizama poput ove kada doće do poremećaja na tržištu i to ne duže od šest mjeseci u toku godine.
“Odluka te vrste se može donijeti u bilo kojem trenutku, bez usvajanja novog zakona, parlamentarne procedure, gubljenja vremena, na period od maksimalno šest mjeseci u toku jedne godine. Dakle, ovo je trajni alat koji bi, usvajanjem ovog zakona, bio na raspolaganju Vijeću ministara da u ovakvim i sličnim situacijama može hitno reagirati”, rekao je Magazinović.
Ovakvo rješenja za Gavrana može imati efekta jedino uz paralelnu strogu kontrolu cijena i strukture troškova.
“Postupanje trgovaca naftnim derivatima koji su povećali cijene maltene 24h nakon početka američko-izraelske agresije na Iran, iako su još prodavali zalihe kupljene po nižim cijenama, je najbolji dokaz kako bi zloupotrijebili i ukidanje akciza. Kao i kod smanjenja PDV-a ili bilo kojeg drugog poreza ne smije se izvršiti smanjenje bez kontrole primjene i strukture troškova i cijena, jer bi efekti u najbolje slučaju bili ograničeni a možda i nikakvi”, upozorava Gavran.
Da je prijedlog za ukidanje akciza dobar, ali da ne smije biti usamljena mjera misli i Aćimović.
Da bi takva mjera imala puni smisao, dodaje, moraju je pratiti i druge hitne odluke.
Hrvatski model u BiH?
Srbija je zabranila izvoz sirove nafte i naftnih derivata što bi moglo ublažiti rast cijene goriva na tamošnjem tržištu, a u Hrvatskoj je od danas na snazi nova dvosedmična uredba kojom se određuje najviša maloprodajna cijena litre goriva.
“Prema novim, regulisanim cijenama, benzin eurosuper od sutra pa u idućih 14 dana u Hrvatskoj koštaće 1,50 eura po litri. To je četiri centa više nego sada. Bez vladinih mjera koštao bi 1,55 eura, rekao je u ponedjeljak hrvatski premijer Andrej Plenković.
No, da li je u BiH moguć hrvatski model?
“Jeste. Hrvatska je u puno boljoj poziciji obzirom da ima barem djelomično državno vlasništvo u naftnoj kompaniji INA, ima pristup različitim izvorima nafte odnosno naftnih derivata a čak ima i određenu količinu vlastite sirove nafte. Naravno, Hrvatska ima i ozbiljnije rezerve nafte i naftnih derivata kao i svaka druga “normalna” država”, smatra Gavran.
S druge stranke Aćimović vjeruje da u se Bosni i Hercegovini ne mogu primjenjivati modeli za koje kaže da su čista improvizacija ili puko kopiranje rješenja iz zemalja koje imaju drugačije uređenje.
“Hrvatska može donositi odluke centralizovano, na nivou države, dok je naš sistem komplikovaniji. Nama su potrebna autentična rešenja prilagođena našoj strukturi, a ne prepisivanje tuđih modela koji u našem pravnom i ekonomskom okviru ne mogu funkcionisati”, kaže Aćimović.
Dok se čeka odgovor države na poremećaj tržišta naftom, dio mogu uraditi i entiteti i to ograničavanjem marže.
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević rekao je kako je u periodu od 1. do 8. marta došlo do povećanja nabavne cijene, što je dovelo i do povećanja maloprodajne cijene.
„Uvozna cijena porasla je za oko 0,59 KM po litru, dok je maloprodajna cijena u prosjeku povećana za oko 0,39 KM po litru. U periodu od 28.2.2026 kada je prosječna cijena dizela bila 2,35KM/lit u odnosu na današnju prosječnu cijenu od 2,74KM/lit. Važno je naglasiti da je rast maloprodajnih cijena manji od rasta nabavne cijene, upravo zbog ograničenja marži koje su na snazi u Federaciji BiH“, rekao je Hasičević.
U Federaciji BiH, dodaje, i dalje je na snazi odluka o ograničenju marže koja iznosi 0,25 KM po litru u maloprodaji. Ista uredba je na snazi i u Republici Srpskoj.
Ukoliko trgovci posluju u skladu sa zakonom i ako su inspekcije redovne u svojim zadacima bez većih poskupljenja u nabavci ne bi smjelo smjelo biti ni poskupljenja u prodaji.
Ohrabruje kraj jučerašnjeg dana kada je cijena barela nafte pala ispod 90 dolara nakon Trampove izjave da je rat s Iranom „gotovo završen“, a upravo nagle promjene cijene nafte stvaraju prostor za velike zloupotrebe kada trgovci mogu skuplje prodavati naftu nabavljenu po nižoj cijeni.
Zato je sistemski i usuglašen dogovor države i entiteta ključan za kontrolisani i nezaobilazni rast cijene goriva.