Nakon koordinisanih izraelskih i američkih udara na vojni kompleks u Teheranu, u kojima su poginuli visoki iranski zvaničnici, uključujući vrhovnog vođu Alija Hamneija, iranske vlasti gotovo su u potpunosti blokirale pristup internetu i time zemlju odsjekle od ostatka svijeta, piše Wired.
Novinari i aktivisti sada koriste satelitske veze, šifrirane aplikacije i materijale koji se krijumčare iz zemlje kako bi nastavili izvještavati. Međunarodni novinar iz Teherana Mostafa Zadeh izjavio je da vlasti godinama pribjegavaju gašenju interneta u kriznim situacijama, uz obrazloženje da je riječ o sigurnosnim razlozima.
Tokom protesta 2022. godine, nakon smrti Mahse Amini, internet je takođe bio ograničavan kako bi se spriječila komunikacija demonstranata. Sličan scenarij ponavlja se i sada – porodice ostaju bez kontakta, a informacije teško izlaze iz zemlje.
Dio novinara koristi Starlink satelitsku mrežu, ali uz veliki rizik od otkrivanja i optužbi za špijunažu, za šta je u Iranu predviđena i smrtna kazna. Krajem 2025. dodatno su pooštreni zakoni o špijunaži, posebno u slučajevima saradnje s Izraelom i SAD-om.
Kako bi provjerile informacije, redakcije sve češće koriste satelitske snimke komercijalnih kompanija i evropskog programa Copernicus, dok se videozapisi i fotografije iz Irana šalju u komprimiranim i šifriranim formatima.
Organizacije za ljudska prava upozoravaju da su blokade interneta postale uobičajeno sredstvo kontrole informacija, a novinari ističu da je pravo na informisanje prva žrtva u kriznim situacijama. Uprkos rizicima, poručuju da je to cijena koju plaćaju kako bi svijet znao što se događa u Iranu.