Elektronsko brojanje glasova u BiH i dalje bez jasnog zakonskog okvira. Otvorena pitanja o važećim listićima, izvornom kodu i tenderu vrijednom 112,5 miliona KM.
Nove izborne tehnologije – reforma ili rizik?
Iako se uvođenje novih tehnologija u izborni proces Bosne i Hercegovine predstavlja kao gotova stvar, brojna ključna pitanja i dalje su bez odgovora. Od izgleda glasačkih listića do kontrole izvornog koda sistema – dileme se gomilaju, dok rokovi za Opšte izbore 2026. godine neumoljivo teku.
Podsjećanja radi, visoki predstavnik Kristijan Šmit nametnuo je izmjene Izborni zakon BiH kojima je omogućeno uvođenje novih tehnologija u izborni proces, a potom obezbijedio i 112,5 miliona KM za njihovu realizaciju.
Kako će izgledati glasački listići?
Jedno od ključnih pitanja odnosi se na tehničku izvodljivost. Na primjer, glasački listić za Skupštinu Kantona Sarajevo sa stotinama kandidata gotovo je nemoguće skenirati standardnim optičkim uređajima.
Član Centralne izborne komisije BiH Željko Bakalar ranije je upozorio da bez izmjena Izbornog zakona nije moguće svesti listiće na „razuman format“. U suprotnom, BiH bi mogla dobiti listiće duge i do metar, što bi stvorilo ozbiljne probleme na biračkim mjestima.
Elektronsko brojanje bez izmjena zakona?
Važeći Izborni zakon BiH jasno propisuje da se glasovi broje ručno. Elektronsko brojanje uopšte nije normirano, što otvara ozbiljna pravna pitanja.
CIK je još u oktobru prošle godine Parlamentarnoj skupštini BiH uputio prijedlog izmjena zakona, ali o njemu do danas nije vođena rasprava. U tim izmjenama predviđeno je da operater, nakon zatvaranja biračkog mjesta, pod nadzorom predsjednika biračkog odbora, štampa završne izvještaje o skeniranju i automatskom brojanju glasova – uključujući broj važećih i nevažećih listića te glasove po političkim subjektima i kandidatima.
Međutim, nije precizirano ko i pod kojim uslovima može tražiti ponovno brojanje u slučaju elektronske obrade glasova.
Problem važećih i nevažećih listića
Izborni zakon jasno definiše kada je listić nevažeći – na primjer, ako je potpisan ili pošaran. Međutim, prema ranijim iskustvima sa pilot-projektima, optički skeneri takve nepravilnosti ne prepoznaju.
Kako je upozorio Željko Škondrić, predsjednik Gradske izborne komisije u Prijedoru, moguće je da birač označi kandidata, dodatno išara listić, a da ga sistem ipak registruje kao važeći.
To otvara pitanje – ko u konačnici odlučuje o validnosti glasa: zakon ili mašina?
Izvorni kod – bezbjednosna tempirana bomba?
Posebnu zabrinutost izaziva pitanje izvornog koda kompletnog sistema. Ako je kod u vlasništvu privatne kompanije koja dobije tender, postavlja se pitanje bezbjednosti i kontrole.
S druge strane, nezvanične informacije govore da CIK nema dovoljan broj stručnog kadra za upravljanje i razvoj takvog sistema ukoliko bi izvorni kod bio prenesen u njegovo vlasništvo.
Tender vrijedan milione – odluke još nema
CIK je prošle godine raspisao tender za nabavku novih izbornih tehnologija. Ponude su otvorene 2. februara, ali najpovoljniji ponuđač još nije izabran.
Ponude su dostavila četiri ponuđača:
- „Provis“ iz Bijeljine – 104,1 milion KM plus PDV (rok 180 dana)
- „Planet Soft“ iz Banjaluke – 57,7 miliona KM (rok 90 dana)
- „Artco Group“ iz Sarajeva – 79,8 miliona KM (rok 170 dana)
- „Smartmatic“ iz Sarajeva – 82,8 miliona KM uz popust na 74,5 miliona KM (rok 139 dana)
Nakon izbora najpovoljnijeg ponuđača očekuju se i žalbe, što dodatno smanjuje šanse da se kompletan proces završi na vrijeme za izbore 2026. godine.
Hoće li 2026. donijeti elektronske izbore?
Iako se javnosti šalje poruka da su nove tehnologije neminovnost, pravne, tehničke i bezbjednosne dileme ostaju otvorene. Bez jasnih izmjena zakona, definisane kontrole i transparentnosti procesa, pitanje je da li će BiH dočekati naredne izbore sa elektronskim brojanjem – ili sa još jednom institucionalnom krizom.