Tačan datum kada će sunce konačno početi da zalazi poslije 18 sati je posljednja nedjelja u martu. Za razliku od prošle godine dani će početi da nam traju duže dan ranije.
Tačnije, posljednjeg vikenda u martu, odnosno u noći sa subote (28. mart) na nedjelju (29. mart) počinje ljetno računanje vremena i te noći kazaljke na satu pomjeramo jedan sat unapred.
To znači da će nam taj dan trajati sat manje, odnosno 23 sati, ali će nam zato mrak padati kasnije!
Cilj uvođenja letnjeg i zimskog računanja vremena je da se što bolje iskoristi dnevno svijetlo i smanji potrošnja energije, no danas se sve češće postavlja pitanje ima li ta praksa još uvijek smisla, prenosi Blic.
Rasprave o ukidanju pomjeranja sata poslednjih su godina sve intenzivnije, posebno u evropskim zemljama, gde su sprovedena i javna savetovanja o toj temi, prenosi Blic.
Ljetnje vrijeme posljednjih 10 godina:
2026. godina – 29. mart
2025. godina – 30. mart
2024. godina – 31. mart
2023. godina – 26 mart
2022. godina – 27 mart
2021. godina – 28 mart
2020. godina – 29. mart
2019. godina – 31. mart
2018. godina – 25. mart
2017. godina – 26. mart
Zašto se ove godine sat pomjera ranije
Podaci o prelasku na ljetnje računanje vremena u poslednjih deset godina pokazuju koliko taj trenutak može da varira. Razlog za raniju promenu vremena je jednostavan. Širom Evrope, pa tako i u Srbiji, već godinama vrijedi isto pravilo, promena se uvijek događa poslednje nedjelje u martu (a u jesen posljednje nedjelje u oktobru).
Budući da dani u nedjelji u kalendaru svake godine padaju drugačije, pomjera se i tačan datum. Ponekad je posljednja nedjelja kasnije, ponekad ranije u mesecu. Dakle, pravilo je isto – posljednji vikend u martu, ali pošto ti datumi padaju na različite datume od godine do godine, ove 2026. to djeluje kao da sat pomeramo malo ranije.
Ovog 29. marta u dva sata ujutro zapravo će biti tri sata ujutro. Izgubićemo jedan sat sna, taj dan će nam trajati praktično 23 sata, ali će svetli deo dana biti duži od tog datuma. Za one koji žele da zapamte: U martu se satovi pomjeraju unapred, u oktobru se pomjeraju unazad.
Glavni razlozi za pomjeranje sata
Kada se govori o razlozima za pomjeranje sata, najčešće se ističu sledeći argumenti:
Bolja iskorišćenost dnevne svjetlosti: Jedan od osnovnih ciljeva pomjeranja sata jeste da se omogući što duža upotreba prirodne svetlosti u popodnevnim i večernjim satima. To znači da ljudi mogu provoditi više vremena napolju poslije posla ili škole, što može doprinijeti zdravijem načinu života i većoj produktivnosti.
Smanjenje potrošnje energije: Kada je pomjeranje sata uvedeno, očekivalo se da će se time smanjiti upotreba električne energije za osvjetljenje i grejanje. Na primer, duži dani tokom ljetnjeg računanja vremena trebalo bi da znače manje korišćenje veštačkog svetla, a samim tim i manju potrošnju struje.
Prilagođavanje sezonskim promenama: U zemljama koje imaju izražene razlike između letnjih i zimskih dana, pomjeranje sata pomaže u prilagođavanju dnevnih aktivnosti promjenama u trajanju svjetlosti.
Veliko nezadovoljstvo zbog pomjeranja vremena
Uprkos dugoj tradiciji, nezadovoljstvo promjenom vremena dostiglo je vrhunac 2018. godine, kada je Evropska komisija sprovela anketu javnog mnjenja u kojoj je učestvovalo čak 4,6 miliona građana EU.
Rezultati su bili jasni: čak 84 odsto ispitanika izjasnilo se za ukidanje ove prakse. Evropski parlament je 2019. godine glasao za ukidanje sezonskog pomjeranja vremena, a konačna promena je planirana za 2021. godinu. Ali tu je sve stalo..