Američki predsjednik Donald Tramp je prekoračio svoja ovlašćenja uvodeći carine pomoću zakona o vanrednoj situaciji, navodi se u odluci Vrhovnog suda SAD.
Vrhovni sud SAD je presudio da je predsjednik Donald Tramp prekoračio svoja ovlašćenja kada je uveo sveobuhvatne carine pomoću zakona o nacionalnoj vanrednoj situaciji, preneo je NBC News.
Šestoro sudija glasalo je za, a troje protiv. U presudi se navodi da Trampov agresivni pristup carinama na proizvode koji ulaze u Sjedinjene Države iz cijelog svijeta nije dozvoljen zakonom o međunarodnim ekonomskim ovlašćenjima u vanrednim situacijama (IEEPA) iz 1977. godine.
Presudu je doneo predsjednik Vrhovnog suda DŽon Roberts, kome su se pridružila trojica liberalnih sudija i dvoje kolega konzervativaca, sudije Nil Gorsač i Ejmi Koni Baret, koji su činili većinu.
– Predsjednik tvrdi da ima izuzetno ovlašćenje da jednostrano uvodi tarife neograničenog iznosa, trajanja i obima – napisao je Roberts. Ali Trampova administracija “ne ukazuje na nijedan zakon” u kojem je Kongres ranije rekao da bi se formulacija u zakonu iz 1977. godine mogla primijeniti na carine, dodao je Roberts.
Stoga, “smatramo da IEEPA ne ovlašćuje predsjednika da uvodi tarife”, napisao je Roberts.
Sudije Klarens Tomas, Bret Kavano i Samjuel Alito su izrazili neslaganje.
Trampova administracija traži način da zadrži dio carina
Tramp je tvrdio da je nacionalna vanredna situacija nastala zbog velikog trgovinskog deficita i uvoza fentanila i drugih droga, što je, prema njegovim rečima, opravdavalo primenu IEEPA zakona.
Prema procjenama Pen-Vorton modela, prihod od ovih tarifa dostigao je više od 175 milijardi dolara, a nakon presude očekuje se da će taj novac biti vraćen, prenosi Rojters.
Tramp je postao prvi američki predsjednik koji je iskoristio IEEPA za uvođenje tarifa, što je izazvalo značajne sukobe sa saveznicima i povećalo globalnu ekonomsku nesigurnost.
Njegova administracija sada istražuje druge pravne puteve da zadrži deo carina, uključujući odredbe koje omogućavaju uvođenje carina zbog pretnji nacionalnoj bezbjednosti ili kao odgovor na nepoštenu trgovinsku praksu partnera.
Nijedna od ovih opcija ne pruža istu fleksibilnost i opseg delovanja kao IEEPA, čime je efektivnost prethodnog režima carina ozbiljno ograničena.
Presuda Vrhovnog suda potvrđuje da je Kongres, a ne predsjednik, zakonodavno tijelo koje ima ovlašćenje da određuje carine i poreze.
Odluka ima dalekosežne posljedice za američku trgovinsku politiku i globalnu ekonomiju, ali i za strategiju pregovaranja Sjedinenim Američkim Državama sa međunarodnim partnerima, koji su se u prethodnom periodu brzo prilagođavali Trampovim tarifnim merama i tražili sporazume kako bi izbegli finansijski gubitak.
Očekuje se da će ova presuda imati široke implikacije na američke trgovinske sporazume i politike, ali i na globalna tržišta