Samouslužna kasa povećava troškove kupovine, pokazuju istraživanja.
Samouslužna kasa je praktično rješenje za sve one koji žure i ne vole da čekaju red. Nije ni čudo što njihova popularnost raste. Ipak, postoji i druga strana medalje. Ispostavlja se da kroz samouslužne kase zapravo trošimo znatno više novca.
Prema istraživanjima koja navodi “Bi-Bi-Si”, osobe koje koriste samouslužne kase, znatno češće prekorače planirani iznos kupovine. Stručnjaci za ponašanje potrošača ističu da nedostatak kontakta sa zaposlenim na kasi mijenja način donošenja odluka.
Kupac ne osjeća društveni pritisak niti potrebu da se “opravdava” za sadržaj korpe. Ono što kupuje ostaje njegova privatna stvar.
Zašto samouslužna kasa povećava troškove?
Statistika ne ostavlja dilemu. Prema firmi “Vita Mojo”, čak 61 odsto kupaca troši više na terminalu nego na kasi – prosječna vrijednost raste i do 40 odsto.
“Eliminišemo aspekt razgovora i osjećaj da smo ocijenjeni”, objašnjava Din Vord, osnivač i direktor za proizvod u Evoke Creative, piše kobieta.onet.pl.
Slični zaključci proizilaze i iz istraživanja ekonomista sa Univerziteta u Tel Avivu. Naučnici pokazuju da samostalno skeniranje proizvoda smanjuje tzv. psihološki utisak trošenja novca. Kupac je fokusiran na rukovanje uređajem, a ne na rastući iznos na ekranu. To olakšava odluke o dodatnoj kupovini.
Stručnjaci naglašavaju da tehnologija sama po sebi nije problem. Ključno je kako utiče na naše odluke. Samouslužna kasa “briše” trenutak razmišljanja koji se javlja u kontaktu sa drugim čovjekom. Umjesto toga, nudi brzinu, anonimnost i osjećaj kontrole.