Zapadne zemlje sve čvršće vjeruju da se svijet kreće prema globalnom sukobu, pokazuju rezultati ankete koju je proveo Politico. Podaci detaljno opisuju rastući alarm zbog rizika i cijene nove ere sukoba. U svih pet ispitanih država – SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj – golema većina ispitanika smatra da svijet postaje opasnije mjesto. Stanovnici SAD-a, Kanade, Francuske i Velike Britanije čak drže da je izbijanje trećeg svjetskog rata unutar idućih pet godina vjerojatnije nego da se on ne dogodi.
Udio birača koji predviđaju novi globalni sukob naglo je porastao od ožujka 2025. godine, kada je neovisna agencija za ispitivanje javnog mnijenja Public First prvi put postavila to pitanje. Voditelj istraživanja u toj agenciji Seb Wride istaknuo je da promjena stavova zapadne javnosti u manje od godinu dana odražava dramatičan pomak prema nesigurnijem svijetu u kojem se rat vidi kao vjerojatan, a savezi kao nestabilni.
Ipak, anketa je otkrila i ograničenu spremnost zapadne javnosti na žrtve kojima bi se platila veća potrošnja za vojsku. Iako u načelu postoji široka potpora povećanju obrambenih proračuna u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj i Kanadi, ta je potpora naglo pala kada su ispitanici saznali da bi to moglo značiti veće zaduživanje države, rezanje drugih javnih usluga ili povećanje poreza. Wride je objasnio da zabrinutost zbog rata ne daje čelnicima odriješene ruke za veliku vojnu potrošnju; dapače, birači su sada manje voljni raditi kompromise potrebne za poboljšanje vojne sigurnosti.
Europski lideri tako se nalaze u pat-poziciji jer se ne mogu osloniti na SAD, ne mogu to koristiti kao razlog za domaće investicije, a pod pritiskom su da hitno riješe sigurnosna pitanja u svijetu u kojem se sukob čini bližim nego prije. Ovi nalazi, utemeljeni na ispitivanju više od 2.000 birača u svakoj zemlji provedenom između 6. i 9. veljače, razotkrivaju izazove s kojima se suočavaju čelnici NATO-a uoči godišnje Minhenske sigurnosne konferencije, koja počinje u petak u Njemačkoj.
Budući da se ne nazire kraj ruskom sveobuhvatnom četverogodišnjem ratu protiv Ukrajine, a SAD pod predsjednikom Donaldom Trumpom poduzima vojne akcije u Iranu, Siriji, Venezueli i Africi, mnogi birači vide rastući rizik od globalnog sukoba. Taj je obrazac posebno izražen u Velikoj Britaniji, gdje 43 posto ljudi vjeruje da je novi svjetski rat vjerojatan do 2031. godine, što je porast u odnosu na 30 posto iz ožujka 2025. godine. Gotovo polovica Amerikanaca, njih 46 posto, dijeli to mišljenje, dok je prošle godine taj postotak iznosio 38 posto. Od pet ispitanih zemalja jedino Nijemci i dalje smatraju da treći svjetski rat u idućih pet godina ipak nije vjerojatan, objavio je Politico.
Kada je riječ o sudjelovanju vlastitih zemalja u vojnim akcijama, Amerikanci su najuvjereniji da će njihova država biti u ratu unutar pet godina, a slijede ih Britanci i Francuzi. To sugerira da su nuklearne sile NATO-a spremnije na sukob od drugih nacija, ali i da Trumpov imidž predsjednika mira ne uvjerava birače kod kuće. Najmanje jedna od tri osobe u SAD-u, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Kanadi smatra vjerojatnim korištenje nuklearnog oružja u idućih pet godina.
Rusija se doživljava kao najveća prijetnja miru u Europi, dok Kanađani vide Trumpovu Ameriku kao najveću opasnost. U Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji SAD se navodi kao druga najveća prijetnja, i to znatno češće nego Kina. Iako većina birača u tim zemljama smatra da njihova država treba trošiti više na obranu, podrška takvim mjerama opada čim se u obzir uzme cijena. Francuska i njemačka javnost ove godine pokazuju znatno manju sklonost većim vojnim proračunima nego lani. U Francuskoj je potpora pala s 40 na 28 posto, a u Njemačkoj s 37 na tek 24 posto.
Anketa je također pokazala značajan skepticizam prema stvaranju stajaće vojske Europske unije pod jedinstvenim zapovjedništvom, što je ideja koju je spominjala Europska komisija. Taj prijedlog podržava samo 22 posto ljudi u Njemačkoj i 17 posto u Francuskoj. S druge strane, obvezni vojni rok najpopularniji je upravo u tim dvjema državama, gdje tu ideju podržava oko polovica ispitanika.