Izgleda da će se Pariz suprotstaviti Berlinu i Rimu na predstojećem samitu lidera EU.
Kada se Emanuel Makron ovog četvrtka pojavi na sastanku evropskih lidera, doći će s vrlo francuskom vizijom ekonomske budućnosti Evrope, piše Politico.
Međutim, ne bi trebalo da očekuje podršku Nemačke i Italije, dvije zemlje koje su se sve više uskladile u svom pogledu na budućnost Unije. Obje su skeptične prema velikim planovima francuskog predsjednika i okupljaju podršku za drugačiju agendu, s jačim naglaskom na slobodnu trgovinu i poslovanje.
Makronova ambicija je da sastanak lidera Evropske unije u belgijskom selu pretvori „u pravi trenutak“, rekao je izvor blizak francuskom predsedniku, koji je, kao i ostali sagovornici u ovom tekstu, želio da ostane anoniman zbog osjetljivosti priprema.
Njegov plan — koji je prošle nedelje podijelio s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Kostom tokom razgovora u Jelisejskoj palati — predviđa Evropu s većim javnim investicijama, manjom zavisnošću od trgovinskih partnera, većom diversifikacijom, snažnijom podrškom domaćoj industriji kroz pravila „Kupuj evropsko“ u javnim nabavkama, kao i manje birokratije.
Ipak, njemački kancelar Fridrih Merc i italijanska premijerka Đorđa Meloni vjerovatno neće podržati taj pristup. Oni su posljednjih nedelja jasno stavili do znanja da se zalažu za oživljavanje evropske industrije — ali uz manje protekcionistički pristup, kako se ne bi odbili potencijalni trgovinski i investicioni partneri.
„Moramo ponovo učiniti našu ekonomiju konkurentnom“, rekao je Merc njemačkim poslanicima krajem januara, žaleći se da Evropa već više od decenije sve više zaostaje za SAD i Kinom. „Sada moramo preokrenuti taj trend.“
Estonija, Finska, Letonija, Litvanija, Holandija i Švedska još su otvorenije protiv francuskih planova „Made in Europe“. U zajedničkom dokumentu o stavovima, podijeljenom uoči povlačenja lidera, upozorile su da insistiranje na evropskoj preferenciji može dovesti do „odvraćanja investicija od EU“.
Makronu će biti teško da pridobije novi evropski „moćni par“ suočen s tolikim otporom, posebno imajući u vidu da se u Briselu na francuskog predsjednika gleda kao na „hromu patku“ koja će s funkcije otići za nešto više od godinu dana.
„U Briselu ste jaki onoliko koliko ste jaki kod kuće“, rekao je jedan diplomata EU. „Da sam na Makronovom mjestu, bio bih zabrinut zbog pojačane saradnje između Merca i Meloni.“
Novi balans
Makronov najnoviji podsticaj da „uzdrma stvari“ proistekao je iz transatlantskog spora oko prijetnji američkog predsednika Donalda Trampa da bi mogao da prisvoji Grenland.
Iako su se tenzije s Vašingtonom u međuvremenu smirile, Pariz smatra da Brisel ne smije da spusti gard i da treba u potpunosti da prigrli „evropsku nezavisnost“, kako je rekao jedan član Makronovog okruženja.
„Sukobi poput onog oko Grenlanda ponovo će se dogoditi, možda oko nečeg drugog. Očekuje nas nestabilnost“, rekao je drugi francuski zvaničnik.
Međutim, čak i kada je riječ o odnosu prema nepredvidivom Trampu, Makronov stav razlikuje se od novog italijansko-njemačkog partnerstva.
Meloni i Merc zauzeli su oprezniji pristup, dok francuski predsjednik — koji je dugo nazivao Trampa prijateljem — sada javno zauzima konfrontacioniji stav.
„I Merc i Meloni manje su spremni od Makrona da naljute predsjednika Trampa“, rekao je Alberto Rici, analitičar Evropskog savjeta za spoljne odnose. „Rim i Berlin su izloženiji kada je riječ o javnim nabavkama, posebno vojne opreme, u poređenju s Parizom.“
Zvaničnici bliski Meloni ne kriju da je italijanskoj premijerki u poslednje vreme važnije jačanje veza s Nemačkom nego s Francuskom.
Njemačka je prošlog meseca zajedno s Italijom potpisala dokument u kojem su navedeni njihovi prioriteti za samit — vrstu dokumenta koji su ranije zajednički sastavljale Francuska i Nemačka — u kojem se podržava blaži pristup evropskoj preferenciji, ograničen samo na „ključne i suštinske strateške sektore“.
Berlin je dodatno izneo svoje prioritete u još jednom dokumentu o stavovima, podijeljenom uoči povlačenja lidera, do kojeg je došao POLITICO. U njemu se naglasak stavlja na smanjenje regulative i olakšavanje prekograničnog pružanja usluga kako bi se produbilo jedinstveno tržište. U dokumentu se ne pominju mjere „Made in Europe“ koje podržava Francuska.
„Kada je riječ o francuskoj viziji strateške autonomije EU, zemlje poput Italije i Nemačke — vodeće industrijske i trgovinske sile Evrope — moraju, naravno, biti oprezne da ne potkopaju same sebe, a time i ekonomsku snagu EU u celini“, rekao je drugi diplomata EU.
Ta razlika u stavovima ponovo je došla u fokus dok se Komisija muči da finalizuje Akt o industrijskom ubrzanju, ključnu mjeru koju predvodi komesar za industriju Stefan Sežurne, blizak Makronov saveznik. Taj akt već je dva puta odložen zbog neslaganja oko odredbi „Made in Europe“.
Meloni, Merc i belgijski premijer Bart de Vever — ali ne i Makron — organizuju istog dana sastanak pre samita s više od deset zemalja istomišljenica kako bi razgovarali o prioritetima. Makron je pozvan, ali do petka još nije prihvatio poziv, prema riječima nacionalnog zvaničnika upoznatog s planiranjem tog susreta.
Na pitanje u petak da li će Makron prisustvovati, kabinet francuskog predsjednika nije odmah odgovorio.