Bosna i Hercegovina nalazi se pred jednom od najvažnijih energetskih i geopolitičkih odluka u svojoj novijoj istoriji, a projekat Južne gasne interkonekcije mogao bi označiti potpuni zaokret u načinu snabdijevanja energijom i dugoročnu stabilnost sistema.
O značaju ovog projekta za BiznisInfo.ba govorio je Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE, ističući da BiH danas gotovo u potpunosti zavisi od jednog pravca snabdijevanja – ruskog gasa.
BiH bez energetske rezerve
Trenutni kapacitet snabdijevanja prirodnim gasom iznosi oko 600 miliona kubnih metara godišnje, što u praksi znači da zemlja nema stvarnu alternativu niti rezervni pravac u slučaju poremećaja.
Izgradnjom Južne gasne interkonekcije, koja bi povezala LNG terminal na Krku sa gasnim sistemom BiH, država bi dobila pristup globalnom tržištu gasa, uključujući i američki LNG, čime bi se značajno smanjila zavisnost od jednog dobavljača.
Planirani kapacitet gasovoda od 1,5 milijardi kubnih metara godišnje višestruko premašuje trenutnu potrošnju BiH, koja iznosi oko 230 miliona kubnih metara, otvarajući prostor za razvoj domaće gasne infrastrukture i potencijalnu tranzitnu ulogu zemlje.
Tri gasne elektrane kao stub sistema
Kako bi se puni kapacitet gasovoda iskoristio, planirana je izgradnja tri savremene CCGT gasne elektrane ukupne snage 1.200 megavata.
Ova postrojenja karakteriše visoka efikasnost i fleksibilnost, što ih čini ključnim za stabilnost elektroenergetskog sistema, posebno u uslovima rasta proizvodnje iz obnovljivih izvora poput vjetra i sunca.
Procjenjuje se da bi gasne elektrane godišnje trošile oko milijardu kubnih metara gasa, dok bi preostali kapacitet bio namijenjen industriji, gasifikaciji novih područja i postojećim potrošačima.
Polovina potrošnje struje u BiH
Tri planirane elektrane bi proizvodile oko 6 teravat-časova (TWh) električne energije godišnje, što čini približno 50 odsto ukupne potrošnje električne energije u BiH.
Bajramović naglašava da gasne elektrane predstavljaju prelazno rješenje u procesu dekarbonizacije – omogućavaju smanjenje emisija u odnosu na ugalj, a istovremeno osiguravaju pouzdanost sistema.
Investicije vrijedne gotovo 1,5 milijardi evra
Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra, dok bi tri gasne elektrane zahtijevale dodatnih oko milijardu evra investicija.
Ukoliko se uključe i dodatni gasovodi, poput pravca Kladanj–Tuzla, te prateća infrastruktura, ukupni investicioni ciklus u energetskom sektoru dostiže gotovo 1,5 milijardi evra.
Osim ekonomskog efekta, projekat ima snažan geopolitički značaj, jer šalje poruku međunarodnim finansijskim institucijama i partnerima da BiH želi biti dio stabilnog i diversifikovanog evropskog energetskog sistema.
Zašto je važan krak prema Banjaluci
Poseban značaj ima planirani krak prema Banjaluci, koji omogućava direktno snabdijevanje industrijskih zona i urbanih centara u Republici Srpskoj, te ravnomjernu gasifikaciju zemlje.
Prema Bajramoviću, ovaj pravac je ekonomski povoljniji u odnosu na alternativna rješenja, a u geopolitičkom smislu dodatno jača integraciju BiH u regionalne energetske tokove i povećava povjerenje investitora u dugoročnu stabilnost mreže.