Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatrao je Reformsku agendu BiH za period 2025–2027. godine. Tokom rasprave, poslanici su uputili oštre kritike zbog višemjesečnog kašnjenja ovog dokumenta, nedostatka transparentnosti u njegovoj pripremi i tehničkih propusta.
Posebno je naglašeno upozorenje da bi Bosna i Hercegovina zbog sporog provođenja reformi mogla izgubiti stotine miliona eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
Tehnički nedostaci i zaobilaženje Parlamenta
Poslanik Jasmin Emrić ukazao je na ozbiljne tehničke propuste u dokumentu koji je Vijeće ministara dostavilo Parlamentu. Istakao je da je riječ o neobično pripremljenom materijalu u kojem su na istoj stranici istovremeno korištene i latinica i ćirilica, dok numeracija stranica uopšte nije bila uređena, za razliku od verzije na engleskom jeziku.
Emrić je podsjetio da agenda obuhvata četiri ključna područja – zelenu i digitalnu tranziciju, razvoj privatnog sektora, razvoj ljudskog kapitala i vladavinu prava, sa ukupno 25 reformskih mjera.
Upozorio je da je dokument već ušao u period realizacije, a da značajan dio aktivnosti, poput digitalne infrastrukture i sigurnosti 5G mreže za 2025. godinu, uopšte nije pokrenut. Kritikovao je i činjenicu da Parlamentarna skupština BiH tokom izrade dokumenta nije bila uključena niti informisana.
Na netransparentnost je ukazao i Safet Kešo, koji je izjavio da je reformska agenda jedan od najvažnijih dokumenata u BiH od Dejtonskog sporazuma do danas.
Poručio je da je neprihvatljivo da poslanici do teksta dolaze preko privatnih kontakata kao da je riječ o povjerljivom dokumentu, s obzirom na to da se sve reforme moraju provoditi kroz izmjene zakona u parlamentarnim klupama. Kešo je dodao da prema njegovim podacima nijedna od 37 planiranih aktivnosti nije realizovana.
Izgubljeni milioni i blokada u radnoj grupi
Poslanik Šerif Špago ocijenio je da je Bosna i Hercegovina izgubila dvije godine u praznim raspravama o reformskom paketu i investicijama, dok konkretni rezultati ne postoje.
Naglasio je da je zbog kašnjenja Bosna i Hercegovina već nepovratno izgubila 108,5 miliona eura iz Plana rasta za Zapadni Balkan. Upozorio je da sada postoji direktna opasnost od gubitka dodatnih 374 miliona eura zbog neprovođenja reformi i izostanka dogovora domaćih vlasti.
Zabrinutost oko transparentnosti podijelila je i poslanica Mira Pekić, koja je navela da se o ovako važnom dokumentu ne može odlučivati iza zatvorenih vrata, te da ostaje otvoreno pitanje da li su svi dijelovi agende usklađeni s ustavnim nadležnostima različitih nivoa vlasti u BiH.
S druge strane, poslanik Predrag Kojović je podsjetio da je Evropska unija Bosni i Hercegovini ponudila oko dvije milijarde konvertibilnih maraka za provođenje reformi, uključujući grant sredstva i povoljne kredite namijenjene obrazovanju, zapošljavanju mladih, energetskoj tranziciji i prekvalifikaciji rudnika.
Kojović je pojasnio da dokument nije nastao kao jednostrana inicijativa već kroz mehanizam koordinacije svih nivoa vlasti, ali da je najveći problem predstavljalo insistiranje na konsenzusu unutar radne grupe, zbog čega je izgubljena gotovo godina dana.