U Banjaluci je danas održana javna rasprava o Nacrtu regulacionog plana “Malta 1”.
Stanovnici Rosulja iskazali su svoje nezadovoljstvo u 637 primjedbi, pretežno orijentisanih na transparentnost izrade plana i uključivanje građana, usklađenost s planovima višeg reda i na upozorenja na promjene tipa naselja, modela infrastrukture, nedostatak zelenih površina i parking mjesta.
Prema mišlljenju građana, nedopustivo je uvođenje 17 novih objekata bez ijednog dječjeg igrališta, zagušenja saobraćaja, loša osvijetljenost postojećih objekata te prisustvo enormne prašine i buke, narušavanje mikro klime i smanjenje kvaliteta života. Traže povlačenje plana sve do usvajanja Urbanističkog plana.
“Da li zaista treba koncentrisati dodatno stanovništvo u zonama koje već sada funkcionišu na granici svojih infrastrukturnih mogućnosti? Da li svaki preostali segment urbanog tkiva treba da postane investicija, bez vizije dugoročne održivosti i kvaliteta života? Da li vrijedne i značajne urbane cjeline treba pretvoriti u betonska ostrva i parkirališta? Da li jednoporodično stanovanje i luksuz koji ovo naselje oslikava, sa drvoredima, prozračnošću, tihim saobraćajem, treba da nestane? Da li se svaki oblik života koji nije visokoprofitabilan mora ugušiti, a ako već mora, da li je ovo jedini način?”, pitaju se građani Rosulja, navodi se u analizi primjedbi autora Srđana Lakića, arhitekte.
Lakić je tokom javne rasprave rekao da se izmjena dešava na 1,2 ha i da se gradnja višeporodičnih stambenih objekata svodi na srž naselja.
“Ovo planiranje 483 stambenih naselja na 1,2 ha nije u skladu sa Urbanističkim planom koji je predložen. Kada se usvoji, ako se usvoji, tada se neće moći izvršiti eksproprijacija dijela privatnih parcela za gradnju saobraćajnice, s obzirom na neslaganje ta dva dokumenta. Strategija planiranja mora biti drugačija i pored želje ljudi da prodaju svoje stambene objekte”, kaže Lakić.
Nakon izmjena 2008. godine i 2015. godine, Gradska uprava je ponovo 2021. godine uradila izmjenu Regulacionog plana “Malta 1” kako bi omogućila gradnju objekata za višeporodično stanovanje. Novom izmjenom plana koji je danas bio na javnoj raspravi, planirano je devet novih objekata sa četiri, pet ili sedam nadzemnih etaža na mjestu 44 individualna objekta s maksimalno dvije nadzemne etaže.
Srđan Tadić iz Rosulja kaže da Banjaluka već više od 30 godina nema Generalni urbanistički plan, ali da su se regulacionim planovima uvodili objekti kolektivnog stanovanja zbog sprege krupnog kapitala i politike.
“Kad govorimo o otvaranju poslovnih prostora, pitam se da li je iko razmišljao o broju ljudi koji će doći, znajući da ste planirali samo 105 nadzemnih parkinga na 483 stambene jedinice. Drugo, ostaje pitanje šta sa djecom koja će tu doći u osnovnu školu kojoj gravitira ogroman broj djece. I treće, zanima me kako će se planom riješiti prebukiranost ambulante, ako proširenje ove nije planirano”, rekao je Tadić.
Nemanja Lubura iz Rosulja kaže da su želje sprege kapitala i politike da se izgradi naselje poput Krajine, bez obzira što građane već brinu postojeći problemi.
“Grad je u zadnjih 15 godina debelo degradiran. Sve prilike da se regulacionim planovima nešto promijeni je propuštena, o čemu svjedoče Aleja Centar, Ada i neka druga naselja. O postojećim kapacitetima škole i da ne govorim, a kada u obzir uzmem 17 novih zgrada – mogu samo zamisliti kako će to izgledati. Pogotovo kada se 900 novih automobila priključi na jednosmjernu ulicu”, rekao je Lubura.
Tanja Kaurin, jedna od vlasnica parcele na kojoj se planira izgradnja višeporodičnog stambenog objekta kaže da je primjedbe već dostavila.
“Nismo zainteresovani ni za kakvu gradnju i sad me interesuje kako planirate nastaviti sa izradom ovog plana, ako mi ne pristajemo. I ako formirate novu parcelu, može li moje dijete sutra – uz ove izmjene – dograditi sprat kuće? I nisam sama koja dijeli ovo pitanje. Tu su i ostali vlasnici koji nisu za izmjene i novu gradnju”, kaže Kaurin.
Dosadašnji najveći broj primjedbi na regulacioni plan u Rosuljama podnesen je 2012. godine (198 primjedbi), te na reviziju RP iz 2013. godini (165 primjedbi), nakon čega je Skupština Grada 01.10.2013. godine odlučila da ga trajno povuče iz procedure, poručuju građani. Ovog puta uključeni su, kažu, tek u javni uvid.
Nezadovoljstvo su prvo iskazali na skupu 9. decembra, a onda i na Zboru Mjesne zajednice 16. decembra 2025. godine, čime su potvrdili odlučnost da ne prihvate plan koji bi uzrokovao saobraćajni i komunalni kolaps, te pogoršao bezbjednosni, ekološki i svaki drugi segment življenja.