Ispred stambenog kompleksa Kadorr u Odesi, ukrajinskom gradu na Crnom moru, stanari i spasilačke ekipe okupljaju se na temperaturama ispod nule, svega 500 metara od obale. Iznad kancelarije na 25. spratu, ruski dron raznio je dio zida.
Anastasija (35), koja živi u susjednoj zgradi, doselila se u Odesu iz Donjecka nakon ruske operacije. Sada, suočena s posljedicama novog napada, pokušava da sabere misli. “Spavala sam. Prvo sam pomislila da sanjam, cijela se zgrada tresla. Nisam čula eksploziju, ali sam čula drugi ruski dron koji je bio izuzetno glasan. Otkad sam ovdje, bilo je prilično mirno. Tek je nedavno postalo opasnije. Još nisam odlučila hoću li se seliti, ali trenutno me strah”, ispričala je, piše The Guardian.
Anastasija nije jedina koja osjeća strah. Ruski napadi na Odesu naglo su eskalirali posljednjih mjeseci, nakon što se sukob, koji je bio u pat-poziciji, ponovno rasplamsao s težištem na Crnom moru. Pojačani ruski udari uslijedili su nakon ukrajinskih napada krajem prošle godine na tankere ruske flote iz sjene i na rusku pomorsku bazu u Novorosijsku.
Vladimir Putin dugo tvrdi da je glavna ukrajinska luka ruska, a u decembru je zaprijetio da će grad odsjeći od mora. Ipak, zauzimanje Odese ili čak njeno stavljanje pod pomorsku blokadu ostaje daleko izvan dometa Moskve.
Na početku rata Ukrajinci su potopili ruske ratne brodove, uključujući i komandni brod Moskvu. Stoga je Rusija pribjegla bombardovanju grada projektilima i dronovima izdaleka.
Svakodnevni napadi i rat iscrpljivanja
Najveći nedavni napad dogodio se 13. decembra, kada je 160 dronova i projektila ciljalo energetsku infrastrukturu, ostavivši velike dijelove grada danima bez vode i struje. Time je započeo period gotovo svakodnevnih napada. U svojoj kancelariji u Odesi, portparol ukrajinske mornarice Dmitro Pletenčuk pokazuje kalendar za januar.
“Šahed. Šahed. Šahed… Ovog mjeseca bila su samo dva dana bez napada”, kaže, navodeći da je u šesnaest dana bilo napada raketama i projektilima. “Rusi napadaju energetsku infrastrukturu dan i noć jer je sada toliko hladno da misle da ćemo kapitulirati”, objašnjava.
“Situacija na Crnom moru trenutno je poput šahovske ploče. Niko ne može povući potez. Potisli smo ruske ratne brodove prema Novorosijsku, ali rusko vazduhoplovstvo i dalje kontroliše vazdušni prostor iznad velikih dijelova Crnog mora. To je sada siva zona, 25.000 kvadratnih kilometara mora pretvoreno je u sivu zonu.”
To je dovelo do rata koji se vodi s velike udaljenosti, ali nije ništa manje žestok. Dok Ukrajina gađa ključne ruske pošiljke nafte, Moskva pokušava da cilja ključnu ekonomsku žilu kucavicu Kijeva – izvoz poljoprivrednih proizvoda morem.
Ranjivost Odese
Prema riječima guvernera Odeske oblasti Oleha Kipera, Crno more u vojnom smislu prednost je za odbranu zemlje, ali i otežavajuća okolnost. “S jedne strane, to je prirodna barijera koja nas štiti”, rekao je. Ali, za razliku od gradova dublje u unutrašnjosti, uključujući i glavni grad, čija je PVO višeslojna, more otežava izgradnju jednako duboke odbrane.
To stvara ranjivost na dalekometne udare dronova i projektila ispaljenih s Krima. “Najgori napad bio je 13. decembra”, rekao je Kiper. “Nakon tog masovnog napada, najmanje 60% cijele Odeske oblasti bilo je bez struje, vode i grijanja. Zavisno o široj situaciji u zemlji, i sada ima kuća i kvartova bez struje i do 10 sati dnevno.”
Psihološki rat i strateški ciljevi
Među onima koji su odgovorni za zaštitu Odese je i potpukovnik Denis Nosikov, komandant grupa teritorijalne odbrane na jugu. “Posljednjih nekoliko mjeseci neprijatelj koristi kombinovane napade raketama i dronovima Šahed”, rekao je. “Cilj je izvršiti psihološki pritisak na stanovništvo Odeske oblasti. Žele nam slomiti moral. Zato svakodnevno imamo napade dronovima Šahed. Istovremeno, vidimo ruske psihološke operacije na društvenim mrežama.”
Koliko su Odesa i Crno more ostali važni za ambicije Moskve, naglasio je prošle godine i načelnik glavnog štaba Ukrajine Oleksandr Sirski. “Ruski agresor nastojao je okončati rat protiv Ukrajine, ali je to planirao učiniti tako što će nas uništiti, namećući svoje uslove s pozicije sile”, rekao je.
“Pokušali su zauzeti preostale teritorije Donjecke, Luganske i Zaporoške oblasti, kao i desnu obalu Hersona, a cilj im je bio doći do Odese kako bi nam potpuno prekinuli pristup moru.”
Pripreme za najgore
S obzirom na to da se 90% ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda izvozi morem kroz luke Odeske oblasti, pomorski putevi su pretvoreni u ratnu zonu. “Crno more, koje nas hrani i sastavni je dio naše ekonomije, takođe je naša slaba tačka”, rekao je vojni analitičar Oleksandr Kovalenko.
Sve to, kaže Nosikov, zahtijeva od Ukrajine da sve elemente ruske prijetnje – na kopnu, moru i u vazduhu – tretira s jednakom ozbiljnošću. “Čak i sada pripremamo Odesu za kružnu odbranu s protivtenkovskim preprekama, zonama uništenja i minama”, rekao je, prenosi index.hr.
“Ovu rusku prijetnju uvijek ćemo shvatati ozbiljno, iako vjerujem da bi Putinova komanda za zauzimanje Odese bila najveći ruski poraz u ovoj regiji”.