Šta sagorijevaju Eko toplane Banjaluka?

Dok zagađenje vazduha ostaje jedno od ključnih pitanja u Banjaluci, rad Eko toplana sve češće se nalazi u fokusu javnosti. Građani, stručna javnost i civilni sektor postavljaju konkretna pitanja: koje gorivo se zaista koristi, odakle dolazi drvna biomasa, koliko su kontrole efikasne i koliki je stvarni doprinos ovog sistema ukupnom zagađenju?

U nedostatku jasnih i lako dostupnih informacija, prostor za sumnje i dezinformacije dodatno se širi. U nastavku teksta donosimo odgovore koje smo dobili od Eko toplana Banja Luka na pitanja o porijeklu energenata, emisijama zagađujućih materija, stabilnosti sistema i planovima za veću transparentnost.

Koje vrste drvnog materijala Eko toplana koristi za proizvodnju toplote i od kojih dobavljača se oni nabavljaju? Takođe, da li se u okviru redovnih procedura vrši kontrola vlažnosti i kvaliteta goriva, s obzirom na njihov značaj za efikasno sagorijevanje i emisije u vazduh?

Eko toplane Banja Luka za proizvodnju toplotne energije koriste drvnu biomasu, prvenstveno drvnu sječku, kao domaći, obnovljiv i planski predviđen energent. U sistemu Eko toplana biomasa podrazumijeva isključivo drvni materijal koji je namijenjen energetskoj upotrebi, a ne otpad nepoznatog porijekla ili druge materijale.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Biomasa se nabavlja od domaćih dobavljača, prije svega od Javnog preduzeća „Šume Republike Srpske“, kao i od drugih registrovanih lokalnih kompanija koje ispunjavaju propisane tehničke i kvalitativne uslove. Time se obezbjeđuje stabilnost snabdijevanja i izbjegava zavisnost od uvoznih energenata i globalnih tržišnih oscilacija.

U okviru redovnih operativnih procedura sprovodi se stroga kontrola kvaliteta goriva koje se koristi u proizvodnji toplotne energije, uključujući mjerenje vlažnosti drvne sječke i provjeru njenog sastava. Ovi parametri imaju direktan uticaj na stabilnost procesa sagorijevanja, energetsku efikasnost i nivo emisija zagađujućih materija.

Sistem Eko toplana projektovan je i tehnički prilagođen isključivo sagorijevanju drvne biomase definisanog kvaliteta. Korištenje bilo kakvog drugog materijala tehnički nije moguće bez ozbiljnog oštećenja postrojenja, narušavanja bezbjednosti rada i kršenja važećih ekoloških i zakonskih propisa. Takva praksa ne bi bila održiva ni sa tehnološkog, ni sa ekološkog, ni sa ekonomskog aspekta.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Iz tog razloga, upotreba goriva koje ne ispunjava propisane tehničke i ekološke kriterijume nije dozvoljena niti se primjenjuje u radu Eko toplana.

Da li Eko toplana ima zaključen ugovor sa „Šumama Srpske“ za isporuku drvnog materijala, te koliko su te isporuke u praksi redovne i stabilne tokom sezone grijanja?

Eko toplane imaju zaključen ugovor sa „Šumama Republike Srpske“ o isporuci drvnog energenta. U praksi, isporuke su uglavnom redovne i planirane u skladu sa sezonom grijanja. Kako bi se obezbijedio kontinuitet rada sistema, Eko toplane sarađuju i sa drugim domaćim dobavljačima drvne biomase.

Važno je naglasiti da korištenje biomase za potrebe Eko toplana ne podrazumijeva dodatnu sječu šuma. Radi se o drvnoj masi koja je već obuhvaćena planskim dokumentima i redovnim šumarskim aktivnostima, a Eko toplane toj masi daju energetsku namjenu. Time se koristi resurs koji se prirodno obnavlja, za razliku od fosilnih goriva koja se nepovratno troše.

Koje mjere Eko toplana trenutno primjenjuje u cilju smanjenja emisija PM čestica i drugih zagađujućih materija iz svojih postrojenja, i da li su u planu dodatna ulaganja u filtere, modernizaciju opreme ili eventualni prelazak na čišće energente?

Postrojenja Eko toplana projektovana su u skladu sa savremenim standardima za sagorijevanje biomase i opremljena sistemima za kontrolu procesa i filtraciju. Proces sagorijevanja je nadziran i stabilan, što je ključno za smanjenje emisija zagađujućih materija.

Prema izvještajima o ispitivanju zagađujućih materija u vazduhu, koji obuhvataju mjerenja na lokaciji Eko toplana, kao i na lokacijama Starčevica i Kosmos, izmjerene koncentracije PM čestica, sumpor-dioksida, azotnih oksida i ugljen-monoksida kretale su se ispod graničnih vrijednosti propisanih važećim pravilnicima. Konkretno, na postrojenjima Eko toplana Banja Luka, izmjerene koncentracije zagađujućih materija bile znatno ispod propisanih graničnih vrijednosti. Emisije azotnih oksida bile su približno 30 % do 70 % niže od dozvoljenog maksimuma, sumpor-dioksida čak 97 % do 99,7 % niže, dok su koncentracije ugljen-monoksida bile 85 % do 99,5 % niže u odnosu na granične vrijednosti. Masena koncentracija prašine (PM) zabilježena je na nivou koji je 75 % do 85 % niži od propisanog limita. Ovi rezultati potvrđuju da rad Eko toplane ne predstavlja dominantan izvor zagađenja vazduha u navedenim zonama. Bijela para koja se povremeno može vidjeti iz dimnjaka rezultat je kondenzacije vodene pare u hladnim vremenskim uslovima i ne predstavlja dim u klasičnom smislu niti pokazatelj povećanog zagađenja uzrokovanog radom Eko toplana.

U pogledu daljeg unapređenja sistema, kontinuirano se prate mogućnosti dodatne modernizacije opreme, uključujući unapređenje filtracije i optimizaciju sagorijevanja, u skladu sa razvojem tehnologije i regulatornim zahtjevima.

Koliki je trenutno ukupan broj korisnika usluge daljinskog grijanja i koliko je korisnika odjavilo uslugu u posljednjih pet godina?

Trenutno je na sistem daljinskog grijanja priključeno preko 20.000 potrošača, što potvrđuje da sistem Eko toplana i u uslovima izražene ekonomske i energetske krize zadržava stabilnu i široku korisničku bazu. Broj odjavljenih korisnika u prethodnim godinama ne može se posmatrati izdvojeno, već isključivo u kontekstu šireg društveno-ekonomskog okvira obilježenog pandemijom, inflacijom, rastom životnih troškova i opštim pritiskom na kućne budžete. Podaci pokazuju da je broj odjava bio najveći u 2019. godini, dok u narednim godinama bilježi postepeni pad.

Upravo u uslovima energetske nesigurnosti i nestabilnosti cijena na globalnim tržištima, sistem daljinskog grijanja zasnovan na domaćem, obnovljivom i cjenovno stabilnijem energentu predstavlja dugoročno pouzdan i racionalan izbor za veliki broj građana Banje Luke.

Da li Eko toplana razmatra mogućnost da u budućnosti javno objavljuje osnovne podatke o potrošnji goriva, emisijama zagađujućih materija i broju korisnika, kako bi građani imali bolji uvid u uticaj daljinskog grijanja na kvalitet vazduha?

Eko toplane razumiju interes građana za pitanja kvaliteta vazduha, potrošnje goriva i funkcionisanja sistema daljinskog grijanja. U skladu sa Ekološkom dozvolom i važećim propisima, mjerenja i kontrole emisija redovno sprovode ovlaštene institucije, a rezultati tih mjerenja potvrđuju da se rad sistema odvija u okviru propisanih standarda. Sve relevantne informacije o radu sistema, uključujući tehničke i ekološke pokazatelje, tokom prethodnog perioda redovno su dostavljane nadležnim institucijama Grada Banja Luka i institucijama Republike Srpske, u skladu sa zakonskim obavezama.

Istovremeno, Eko toplane su se opredijelile za transparentniju i proaktivniju komunikaciju prema javnosti. Od decembra 2025. godine, informacije o radu sistema, ključnim parametrima i aktuelnim temama redovno se dostavljaju medijima kroz saopštenja za javnost, čime se javnosti omogućava pravovremen i provjeren uvid u relevantne podatke.

Paralelno s tim, u toku je i aktivacija društvenih mreža kao važnog kanala direktne komunikacije s građanima, koji će se koristiti ne samo za informisanje, već i za edukaciju javnosti o funkcionisanju sistema daljinskog grijanja, korištenju biomase kao energenta i uticaju ovakvih sistema na kvalitet vazduha. Ovakav pristup predstavlja dio dugoročnog opredjeljenja Eko toplana da jačaju povjerenje građana kroz otvoren, razumljiv i odgovoran dijalog, uz puno poštovanje zakonskih okvira i poslovnih obaveza.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije