Kako napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana rastu, američki predsjednik Donald Trump suočava se s jednom od najosjetljivijih vanjskopolitičkih odluka u svom mandatu – da li i na koji način odgovoriti na brutalno gušenje protesta u Iranu.
Washington je već poslao snažne vojne kapacitete na Bliski istok, uključujući udarnu grupu nosača aviona USS Abraham Lincoln, dok se u administraciji razmatra više scenarija – od ograničenih vojnih udara do ekonomsko-vojnih mjera koje bi imale snažan pritisak na Teheran.
Vojne opcije i strah od eskalacije
Jedan od ključnih izazova za Trumpa jeste činjenica da su protesti u Iranu, nakon sedmica krvavog gušenja, izgubili početni zamah. Analitičari upozoravaju da bi upravo to moglo otežati opravdavanje velikih vojnih udara s ciljem izazivanja unutrašnjih promjena.
Prema dostupnim informacijama, Trump traži „fokusiranu i značajnu“ operaciju koja bi imala jasan cilj, ali bez ulaska u dugotrajan rat ili slanja kopnenih snaga. Među opcijama koje se razmatraju su ciljani udari na objekte iranskih paramilitarnih snaga Basij, kao i sankcionisanje ili napadi na pojedince optužene za naređivanje ubistava demonstranata.
Pojedini mediji spekulišu da bi na stolu mogle biti i ekstremnije mjere, uključujući napade na visoke iranske zvaničnike bliske vrhovnom vodstvu, ali takav potez nosi ozbiljan rizik od šire eskalacije sukoba.
Pomorska blokada po modelu Venezuele
Jedna od opcija koja se sve češće spominje jeste pomorska blokada Irana, kojom bi se onemogućio izvoz iranske nafte. Kako navodi Jerusalem Post, riječ je o strategiji koju je Trumpova administracija ranije koristila protiv Venezuele i režima Nicolása Madura, s ciljem ekonomskog iscrpljivanja i unutrašnje destabilizacije.
Takva blokada, smatraju neki analitičari, mogla bi dodatno produbiti unutrašnje tenzije u Iranu i ponovo potaknuti proteste. Međutim, iranske vlasti su već zaprijetile da bi u tom slučaju mogle odgovoriti ometanjem prometa kroz strateški važan Hormuški moreuz.
Uprkos rastućim vojnim tenzijama, Trump je u javnim nastupima poručio da se nada kako upotreba sile neće biti potrebna, naglašavajući da je Washington „otvoren za kontakte“ ukoliko Teheran pokaže spremnost za dijalog.
Napetosti dolaze u kontekstu masovnog i brutalnog gušenja protesta u Iranu, u kojima su, prema dostupnim podacima, ubijene hiljade ljudi. Kritičari upozoravaju da bi nepromišljena vojna akcija mogla zapaliti cijeli Bliski istok, dok Trump pokušava balansirati između slanja snažne poruke iranskom režimu i izbjegavanja otvorenog rata.
U narednim danima moglo bi postati jasno hoće li SAD krenuti putem pomorske blokade, ograničenih udara ili kombinacije vojnog i ekonomskog pritiska – poteza koji bi mogao imati dalekosežne posljedice za cijeli region.