Švedske migracione vlasti deportovale su u Bosnu i Hercegovinu četvorogodišnjeg Raifa Terzića, dječaka s poremećajem iz autističnog spektra, iako je rođen u Malmeu. Ova odluka izazvala je snažne reakcije javnosti i otvorila ozbiljna pitanja o primjeni nove, znatno strože migracione politike Švedske, naročito kada je riječ o djeci s posebnim potrebama.
Raif je rođen 2021. godine u Švedskoj, ali po rođenju nije stekao švedsko državljanstvo jer ga tada nisu imali ni njegov otac Haris Terzić, državljanin Bosne i Hercegovine, ni majka Nicole Eriksson, koja ima stalni boravak u Švedskoj. Iako je otac kasnije dobio švedsko državljanstvo, to nije automatski promijenilo pravni status djeteta.
Odbijeni zahtjevi i konačna odluka o deportaciji
Roditelji su u dva navrata podnosili zahtjeve za švedsko državljanstvo i trajni boravak za sina, ali su oba puta odbijeni. Prema odluci Migracione uprave, Raif je prvo morao dobiti državljanstvo Bosne i Hercegovine, na osnovu očevog statusa u trenutku rođenja.
Kako je za medije izjavio otac dječaka, u novembru prošle godine obaviješten je da je odluka o deportaciji konačna, te da dijete mora napustiti Švedsku, čak i bez roditelja, jer njihov boravišni status nije bio sporan.
Slučaj je prvi objavio švedski dnevni list Sydsvenskan, a ubrzo je izazvao buru reakcija, posebno zbog činjenice da se radi o djetetu s teškim razvojnim poteškoćama.
Dijete bez zdravstvene i socijalne zaštite
Raif ima četiri godine, ne govori, nije samostalan i koristi pelene. Nakon odluke o deportaciji, ostao je bez prava na zdravstvenu zaštitu, rehabilitaciju, dječiji dodatak i pohađanje vrtića u Švedskoj – zemlji u kojoj je rođen i u kojoj je do tada živio.
Nakon što je u novembru 2025. godine dobio pasoš BiH, Raif se s ocem vratio u Malme, ali samo kao turista, s pravom boravka od 90 dana. Novi zahtjev za trajni boravak je podnesen, ali je porodici rečeno da dijete ne smije boraviti u Švedskoj dok se čeka odluka, što može potrajati i do devet mjeseci.
Prisilno razdvajanje porodice
Kako u Bosni i Hercegovini Raif ima samo 84-godišnju baku koja nije u mogućnosti da se brine o njemu, porodici je nametnuto privremeno razdvajanje. Otac će boraviti s Raifom u BiH, dok majka i drugo dijete ostaju u Švedskoj.
Migraciona uprava je u obrazloženju navela da se „porodični život može održavati i izvan Švedske“, što je dodatno razljutilo roditelje.
„Čemu služe međunarodne konvencije o pravima djeteta ako birokratija može donositi ovakve odluke? Raif je rođen u Švedskoj i ima veće pravo da ovdje živi nego ja“, rekao je Haris Terzić.
Humanitarna kampanja i šira zabrinutost
Zbog finansijskih i životnih posljedica, pokrenuta je i GoFundMe kampanja kako bi se porodici pomoglo u pokrivanju troškova putovanja, pravnih procedura, izgubljene zarade i osnovnih životnih potreba.
Slučaj Raifa Terzića dolazi u trenutku kada Švedska sprovodi jednu od najrestriktivnijih migracionih politika u Evropi, što sve češće izaziva kritike organizacija za ljudska prava.
Posebno potresni su, kako prenose švedski mediji, svakodnevni prizori kada majka vodi mlađeg sina u vrtić u Malmeu, dok Raif stoji ispred vrata ustanove koju više ne smije pohađati.
„Vidim mu suze u očima. To mi je najteže“, rekla je majka dječaka.