Novo istraživanje pokazuje da je zagađenje sitnim česticama zraka na Balkanu tokom zime najviše u Evropi, a u pojedinim danima i među najvišima na svijetu. Naučnici upozoravaju da su nivoi zagađenja često viši nego u Pekingu, prenosi Gardijan.
Profesor Andre Prevot sa Instituta Paul Scherrer (PSI) u Švicarskoj izjavio je da su zimske koncentracije čestica u balkanskim zemljama alarmantne.
„Zimi je zagađenje česticama na Balkanu najveće u Evropi. Nivoi su često viši nego u Pekingu, a nekim danima spadaju među najviše na svijetu. Količine sumpor-dioksida mogu biti i više od 30 puta veće nego u zapadnoj Evropi“, rekao je Prevot.
Prema procjenama, oko 3.300 ljudi godišnje prerano umre u Bosni i Hercegovini zbog izloženosti zagađenju česticama.
Kako bi dobili realnu sliku zagađenja, istraživači iz PSI-ja nisu se oslanjali na mjerenja s jedne lokacije. Umjesto toga, koristili su posebno opremljen kombi s najsavremenijim senzorima i tokom zime vozili više krugova kroz Sarajevo. Svaki krug trajao je oko 90 minuta, a dnevno ih je bilo i do šest.
„Jedan od najtežih dijelova istraživanja bilo je višesatno stajanje u saobraćaju, vožnja uskim ulicama i uzbrdo-nizbrdo“, rekao je Michael Bauer iz PSI-ja. „U pojedinim večerima smog je bio vidljiv golim okom. U stambenim naseljima jasno se osjećao dim drveta i uglja, a u centru grada mirisi roštilja, posebno ćevapa.“
Istraživači su analizirali samo dio mješavine zagađujućih čestica, ali i ti nivoi su premašivali dnevne smjernice Svjetske zdravstvene organizacije čak 66% vremena, često i više od osam puta.
Najzagađenija su bila stambena područja, gdje dominira grijanje na čvrsta goriva – drvo, ugalj i čak otpad – uz visoke koncentracije kancerogenih policikličnih aromatskih ugljikovodika.
Studija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) iz 2023. preporučila je bolju izolaciju objekata, centralno grijanje, toplotne pumpe, kontrole peći i jačanje javnog informisanja. Identifikovano je devet prioritetnih zona u Sarajevu.
„Naši rezultati potvrđuju te prioritete“, rekao je Bauer. „Planovi da se u tim zonama do 2033. smanji grijanje na čvrsta goriva za 90% apsolutno su neophodni. I nakon toga, drugi izvori zagađenja ostaju važni i ne smiju se zanemariti.“
Problem dodatno pogoršava zastarjeli vozni park. Prosječno vozilo u Sarajevu staro je 19 godina, a oko 10% automobila proizvedeno je prije uvođenja savremenih evropskih standarda emisija. Poređenja radi, prosječan automobil u Velikoj Britaniji star je oko 10 godina.
U samom centru Sarajeva značajan izvor zagađenja je i priprema hrane u restoranima.
„Kuhanje daje nezanemariv doprinos zagađenju u centru grada, jer je tamo grijanje manje zastupljeno“, rekao je Bauer.
Prevot je dodao: „Miris roštilja u centru grada bio je nevjerovatan. Nekim danima osjećaj je podsjećao na sjever Indije – gotovo ga možete okusiti u ustima.“