Osim seizmičkih promjena u vanjskoj i unutrašnjoj politici, Trump je nastavio da poduzima i neviđene korake u ekonomskoj sferi. Opisao je carine kao najljepšu riječ u rječniku za njega i uveo namete brojnim zemljama, uključujući ključne trgovinske partnere, čime je preokrenuo podršku SAD-a slobodnoj trgovini.
Također je ušao u spor s predsjednikom Federalnih rezervi Jeromeom Powellom oko odluka o kamatnim stopama, te punio naslovnice neobičnim pregovorima s kompanijama o svemu, od lokalne proizvodnje čipova do snižavanja cijena lijekova.
Era Trumpa 2.0 također je donijela najdužu obustavu rada vlade u historiji SAD-a, koja je trajala 43 dana.
– Uspon se usporava nakon snažnog početka –
Ekonomski rast se ublažio tokom Trumpove prve godine na funkciji. Nakon rasta od 2,8 posto u 2024. godini, realni rast BDP-a usporio je na procijenjenih 1,8-2 posto u 2025. godini, prema projekcijama OECD-a i Federalnih rezervi.
Ekonomija se smanjila za 0,6 posrto u prvom kvartalu 2025. godine, što je bio prvi kvartalni pad od 2022, uglavnom zbog naglog rasta uvoza, jer su se kompanije žurile da osiguraju zalihe prije novih carinskih mjera.
Međutim, rast se kasnije tokom godine nastavio, potaknut potrošnjom domaćinstava i investicijama vezanim za vještačku inteligenciju te je iznosio 3,8 posto u drugom kvartalu i 4,3 posto u trećem kvartalu.
Ekonomisti navode da usporavanje odražava kombinaciju pooštrenih finansijskih uslova ranije tokom godine, trgovinske neizvjesnosti i slabljenja postpandemijskog zamaha. Iako administracija tvrdi da će carine i deregulacija donijeti dugoročne dobitke, većina prognozera očekuje da će rast ostati ispod nedavnih vrhunaca, osim ako se investicije dodatno ne povećaju usljed strahova od “AI balona”.
Tržište rada: Zapošljavanje gubi zamah
Američko tržište rada značajno se ohladilo tokom Trumpove prve godine drugog mandata. Poslodavci su u 2025. godini otvorili 584.000 novih radnih mjesta, što je najsporiji godišnji rast od 2003. godine i znatno manje od dva miliona radnih mjesta stvorenih 2024. godine.
Mjesečni rast zaposlenosti naglo je usporio u drugoj polovini godine, posebno u sektorima osjetljivim na kamatne stope, poput maloprodaje, građevinarstva i proizvodnje, sektorima koji se oslanjaju na migrante.
Stopa nezaposlenosti također je blago porasla, s oko četiri posto početkom 2025. godine na 4,4 posto krajem godine.
Rast plata ostao je relativno stabilan, s nominalnim povećanjem zarada od oko 3,5-4,0 posto na godišnjem nivou, ali su realni dobici bili ograničeni kontinuiranim pritiscima cijena u stanovanju, hrani i uslugama.
– Inflacija, monetarna politika: Hlađenje, ali neujednačeno –
Inflacija je tokom godine oslabila, ali je ostala neujednačena po kategorijama. Ukupna inflacija potrošačkih cijena iznosila je 2,7 posto na godišnjem nivou do kraja 2025. godine, što je pad s tri posto na početku godine i blizu cilja Federalnih rezervi. Međutim, bazna inflacija ostala je iznad tri posto veći dio godine, uglavnom zbog troškova usluga i stanovanja.
Uz usporavanje rasta, umjerenu inflaciju i slabljenje tržišta rada, Federalne rezerve su se okrenule monetarnom popuštanju, smanjujući kamatne stope tri puta zaredom, u septembru, oktobru i decembru, ali sporije nego što je Trump želio. Do kraja godine, referentna kamatna stopa iznosila je između 3,5 i 3,75 posto, s ranijih 4,25-4,5 posto.
Trump je više puta napadao Powella, nazivajući ga nesposobnim i velikim gubitnikom, tvrdeći da su niže stope potrebne za podršku rastu. Federalne rezerve su, međutim, naglašavale zavisnost od podataka i institucionalnu nezavisnost.
Također je naredio uklanjanje guvernerke Fed-a Lise Cook zbog optužbi za hipotekarnu prevaru, ali je Vrhovni sud to proglasio nezakonitim. Hitna žalba Trumpove administracije je također odbačena, ali su usmene rasprave zakazane za januar.
– Trgovinska politika: Carine preoblikuju tokove –
Trgovinska politika bila je centralni stub Trumpove prve godine po povratku na vlast. Administracija je uvela recipročne carine zemljama, kao i na odabrani uvoz poput čelika i automobila, pozivajući se na nacionalnu sigurnost i industrijsku konkurentnost. Ove mjere su navele kompanije da ubrzaju uvoz početkom godine, doprinoseći padu BDP-a u prvom kvartalu.
Administracija je potom potpisala trgovinske sporazume s nekoliko partnera, uključujući Veliku Britaniju, Evropsku uniju, Vijetnam, Japan, Južnu Koreju, Indoneziju, Maleziju i Kambodžu.
Kasnije tokom godine, trgovinski deficit SAD-a se smanjio, potaknut slabijim uvozom i umjerenim rastom izvoza. U oktobru je deficit pao za 39 posto na mjesečnom nivou, na 29,4 milijarde dolara, što je najniži nivo od juna 2009. godine.
Bijela kuća je istakla smanjenje deficita kao dokaz da carine funkcionišu, dok ekonomisti upozoravaju da poboljšanje odražava slabiju domaću potražnju i veće troškove, a ne strukturnu promjenu konkurentnosti.
Na globalnom nivou, trgovinske tenzije su doprinijele nastavku fragmentacije lanaca snabdijevanja, pri čemu kompanije sve više preusmjeravaju proizvodnju i nabavku kako bi smanjile izloženost carinama i geopolitičkom riziku.
Vrhovni sud razmatra da li su trgovinske carine nezakonite. Ako odluči da jesu, Trumpova administracija bi mogla biti primorana da vrati prikupljene prihode. U 2025. godini SAD je prikupio ukupno 264,05 milijardi dolara prihoda od carina, prema podacima Ministarstva finansija SAD-a.
– Tehnologija, industrijska politika: Investicije rastu –
Tehnologija se pojavila kao jedno od jačih područja ekonomije tokom Trumpove prve godine. Investicije u podatkovne centre, vještačku inteligenciju i proizvodnju poluprovodnika naglo su porasle, a procjene sugeriraju da su tehnološke investicije doprinijele rastu BDP-a SAD-a za oko 0,5 procentnih poena u 2025. godini.
Trump je započeo svoj drugi mandat snažno kada je riječ o tehnološkim investicijama.
Prošle godine TSMC (Taiwan Semiconductor Manufacturing), koji dominira tržištem čipova, najavio je investicioni paket od 100 milijardi dolara za izgradnju pet novih fabrika i centra za istraživanje i razvoj u SAD-u.
Micron Technology je također najavio investicioni plan vrijedan 200 milijardi dolara za proizvodnju poluprovodnika.
U međuvremenu, savezna vlada je preuzela deset posto udjela u proizvođaču čipova Intelu kako bi potakla ekonomiju i pomogla očuvanju tehnološke prednosti Amerike.
Slično tome, tehnološki gigant Nvidia najavio je ogroman investicioni paket od 500 milijardi dolara, dok se Apple obavezao na ulaganje od 600 milijardi dolara tokom naredne četiri godine kako bi vratio naprednu proizvodnju u zemlju.
Prošle sedmice, SAD i Tajvan su također postigli sporazum o poluprovodnicima. Tajvanske kompanije iz sektora poluprovodnika i tehnologije izvršit će direktne investicije od najmanje 250 milijardi dolara za izgradnju i proširenje naprednih kapaciteta za proizvodnju poluprovodnika, energije i vještačke inteligencije u SAD-u.
Tajvan će također osigurati kreditne garancije od najmanje 250 milijardi dolara kako bi olakšao dodatne investicije tajvanskih kompanija.
Istovremeno, administracija je pooštrila kontrole izvoza i ograničenja ulaganja u napredne tehnologije, posebno one koje uključuju Kinu. Pristalice tvrde da ovaj pristup štiti tehnološko liderstvo SAD-a, dok kritičari upozoravaju da povećava troškove, ograničava globalnu saradnju i nosi rizik od odmazde.
– Finansijska tržišta: Volatilnost usred promjena politika –
Finansijska tržišta odražavala su mješavinu optimizma i opreza. Tržišta dionica podržala su očekivanja deregulacije i politika usmjerenih na poslovanje, dok su tržišta obveznica ostala osjetljiva na usporavanje rasta, fiskalne deficite i rizike inflacije povezane s trgovinom. Performanse dolara pratile su promjenjiva očekivanja kamatnih stopa, doprinoseći volatilnosti globalnih tokova kapitala, posebno na tržištima u razvoju.
Investitori su se sve više fokusirali na predvidljivost politika, a tržišta su oštro reagirala na najave carina i izjave administracije vezane za trgovinu.
Tri glavna berzanska indeksa zabilježila su dobitke ove godine, dostigavši rekordno visoke nivoe nakon ublažavanja neizvjesnosti oko carina, nakon što su carine ranije ove godine izazvale haos na tržištima. Dow Jones Industrial porastao je prošle godine za oko 15 posto, S&P 500 za 18 posto, a Nasdaq composite za 22 posto.