Prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa da će uvesti carine članicama NATO-a ukoliko Sjedinjene Američke Države ne dobiju kontrolu nad Grenlandom mogle bi se suočiti s ozbiljnom pravnom preprekom. Naime, predstojeća odluka Vrhovnog suda SAD mogla bi takav potez proglasiti nezakonitim i time značajno ograničiti predsjednička ovlašćenja u trgovinskoj politici.
Pravna bitka oko predsjedničkih ovlašćenja
Prema ocjeni trgovinskih pravnika, carine kojima je Tramp zaprijetio tokom vikenda vjerovatno bi se temeljile na Zakonu o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima (IEEPA). Upravo o zakonitosti primjene tog zakona trenutno odlučuje Vrhovni sud SAD, piše CNBC.
Tramp je najavio da će se osam evropskih zemalja suočiti s uvođenjem carina počevši od 10 odsto od 1. februara, koje bi rasle do 25 odsto od 1. juna, ukoliko se ne postigne sporazum koji bi Vašingtonu omogućio kontrolu nad Grenlandom.
„Iako predsjednik nije precizirao da li bi se ove carine temeljile na IEEPA-i, odluka Vrhovnog suda o ovom zakonu vjerovatno bi direktno uticala na ishod prijetnji carinama vezanim za Grenland“, izjavio je Majkl Lovel, partner u advokatskoj kancelariji Reed Smith.
On dodaje da bi, ukoliko sud presudi da IEEPA ne daje predsjedniku ovlašćenje za nametanje carina, takve mjere prema članicama NATO-a bile nezakonite.
Moguće tužbe i brzi sudski postupci
U tom slučaju, kompanije pogođene carinama morale bi pokrenuti nove pravne postupke protiv administracije.
„Kompanije koje uvoze iz tih zemalja morale bi podnijeti tužbe, ali bi to vjerovatno bio brz sudski proces, jer bi pravni okvir bio jasan nakon presude Vrhovnog suda“, naveo je Lovel.
Administracija ima rezervni plan
S druge strane, američki ministar finansija Skot Besent izjavio je da je „vrlo malo vjerovatno“ da će Vrhovni sud osporiti predsjednikovo korišćenje vanrednih ovlašćenja za nametanje carina. Odluka suda očekuje se već ove sedmice, a iz administracije poručuju da će nove carine stupiti na snagu odmah, čak i u slučaju nepovoljne presude.
Ako bi Trampu bila uskraćena ovlast prema IEEPA-i, administracija bi se mogla osloniti na Odjeljak 232 Zakona o proširenju trgovine iz 1962. godine. Pravnici ističu da bi predsjednik mogao iskoristiti nedavno završenu istragu o kritičnim mineralima kako bi opravdao uvođenje carina, s obzirom na to da je Grenland, kao poluautonomna teritorija Danske, izuzetno bogat tim resursima.
U januarskom proglasu Bijele kuće Tramp se već pozvao na Odjeljak 232, naglašavajući potrebu da SAD obezbijede stabilne zalihe kritičnih minerala i smanje ranjivost lanaca snabdijevanja. U dokumentu se navodi da, ukoliko pregovori sa stranim državama ne uspiju, „može biti opravdano uvođenje uvoznih ograničenja, uključujući carine“.
Odjeljak 232 kao ključni adut
Analitičari kompanije TD Cowen u nedavnoj analizi istakli su da Odjeljak 232 ostaje snažan instrument u rukama administracije, bez obzira na odluku Vrhovnog suda o IEEPA-i.
„Nezavisno od ishoda sudskog procesa, Odjeljak 232 ostaje moćan i neizmijenjen alat koji će administracija vjerovatno nastaviti da koristi za uvođenje dodatnih carina. Važno je naglasiti da ove carine ne bi bile vezane za IEEPA“, naveli su analitičari.
Odluka Vrhovnog suda mogla bi, stoga, imati dalekosežne posljedice ne samo po Trampove prijetnje u vezi s Grenlandom, već i po buduću trgovinsku politiku Sjedinjenih Američkih Država i odnose sa saveznicima u NATO-u.