AMERIČKI predsjednik Donald Trump priprema se svoju opsesiju Grenlandom predstaviti na globalnoj razini na ovotjednom Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, naoružan prijedlogom 99-godišnjeg najma i prijetnjama carinama vrijednim više milijardi dolara.
Prema dvama izvorima, Trump je svom timu naložio da pripremi nekoliko opcija za Grenland koje će predložiti europskim saveznicima, dok Europska unija razmatra uzvratne mjere kao odgovor na ono što europski čelnici vide kao pokušaj prisilne aneksije danskog teritorija, piše Kyiv Post.
“Ovo je najozbiljniji transatlantski prekid koji smo vidjeli od rata u Iraku”, rekao je jedan visoki zapadni dužnosnik. “I odvija se oko otoka za koji su većina Europljana mislili da je zauvijek izvan dosega.”
Trumpov plan za Grenland
Iako je Trump javno isključio mogućnost najma Grenlanda, izvori navode da je privatno fleksibilniji. Navodno je otvoren za gotovo stoljetni najam – točnije, na 99 godina – što je rješenje osmišljeno da ublaži europsko negodovanje, a istovremeno osigura de facto američku kontrolu nad arktičkim otokom bogatim resursima.
Druga opcija koja se razmatra jest ponuditi stanovnicima Grenlanda prava po uzoru na Portoriko. Prema tom okviru, Grenlanđani bi postali američki državljani s potpunim bilateralnim pristupom i trgovačkim povlasticama.
Bili bi izuzeti od američkog poreza na dohodak, osim ako se ne presele na kopno. Trumpovi pomoćnici vjeruju da bi se takav prijedlog mogao predstaviti kao paket prosperiteta za otprilike 56.000 stanovnika otoka. “Pokušavaju to upakirati kao primamljivu ponudu”, rekao je zapadni diplomat upoznat s razgovorima.
Pritisak carinama
Posljednjih tjedana Trump je pojačao pritisak, prijeteći carinama i izričito povezujući trgovinske kazne sa spremnošću Danske na prodaju otoka. U subotu je najavio carinu od 10 posto na Dansku i druge europske zemlje koje su s njom u savezu, a koja bi trebala stupiti na snagu sljedeći mjesec.
“Subvencionirali smo Dansku i sve zemlje Europske unije, i druge, dugi niz godina ne naplaćujući im carine, niti bilo kakve druge oblike naknade”, napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.
“Sada, nakon stoljeća, vrijeme je da Danska uzvrati – svjetski mir je u pitanju!” Dodao je da će uvozni porezi “biti dospjeli i plativi dok se ne postigne dogovor o potpunoj i cjelokupnoj kupnji Grenlanda.”
Europski odgovor
Europski čelnici reagirali su ogorčeno te otvoreno raspravljaju o ekonomskoj odmazdi. Vodeći diplomati EU-a sastali su se u nedjelju na kriznim razgovorima i raspravljali o ponovnom aktiviranju plana za uvođenje carina na američku robu u vrijednosti od 93 milijarde eura.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je kolege da aktiviraju instrument EU-a protiv prisile – u Bruxellesu poznat kao “velika bazuka” – ako Trump nastavi s prijetnjama. Taj zakon, koji nikada nije korišten, omogućio bi EU-u da nametne sveobuhvatne kaznene mjere zemlji koja ekonomskim pritiskom pokušava iznuditi promjenu politike.
Nakon razgovora, predsjednik Europskog vijeća António Costa najavio je izvanredni summit EU-a koji će se vjerojatno održati u četvrtak. “EU”, rekao je Costa, pokazala je “spremnost da se branimo od bilo kakvog oblika prisile.”
Ucjena
U zajedničkoj izjavi, čelnici Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Finske upozorili su: “Prijetnje carinama potkopavaju transatlantske odnose i riskiraju opasnu silaznu spiralu. Predani smo očuvanju našeg suvereniteta.”
Talijanska premijerka Giorgia Meloni nazvala je Trumpove carine pogreškom, dok ih je nizozemski ministar vanjskih poslova David van Weel nazvao “ucjenom”. Ipak, unutar Europe ne postoji jedinstvo po pitanju odmazde.
“Trenutno nema govora o primjeni ACI-ja [instrumenta protiv prisile] ili bilo kojeg drugog trgovinskog instrumenta protiv SAD-a”, upozorio je jedan diplomat EU-a, dok su drugi dužnosnici naglasili da preferiraju dijalog. “Nitko ne želi trgovinski rat zbog Grenlanda”, rekao je drugi europski dužnosnik. “Ali nitko ne može prihvatiti da ga se prisiljava na prodaju teritorija.”
Napetosti u NATO-u
Trumpov potez izazvao je potrese unutar NATO-a. Američki ministar financija Scott Bessent u nedjelju je odbacio ideju da SAD mora birati između Grenlanda i saveza. “Oboje… to je očito lažan izbor”, rekao je za NBC. Na konstataciju da europski čelnici to vide drugačije, Bessent je odgovorio: “Europski čelnici će doći k sebi.
I shvatit će da moraju biti pod američkim sigurnosnim kišobranom.” Inzistirao je da će SAD ostati u NATO-u, ali je dodao: “Nećemo prepustiti našu hemisfernu sigurnost drugim zemljama. Amerika mora biti u kontroli ovdje.”
Bivši potpredsjednik Mike Pence podržao je Trumpov cilj stjecanja Grenlanda, ali je kritizirao taktiku. “Zabrinut sam zbog korištenja, po mom mišljenju, upitne ustavne ovlasti, nametanja jednostranih carina NATO saveznicima kako bi se postigao ovaj cilj”, rekao je Pence za CNN.
Republikanski kongresnik Michael McCaul upozorio je da bi vojna invazija na Grenland značila rat s NATO-om. “To bi na kraju ukinulo NATO kakvog poznajemo”, rekao je. Demokratski senator Chris Van Hollen nazvao je Trumpov potez “otimanjem zemlje”. “Ovo nije pitanje sigurnosti”, rekao je. “Donald Trump se želi dočepati minerala i drugih resursa Grenlanda.”
Politički otpor u SAD-u
Na Capitol Hillu, Trumpov potez izaziva kritike obiju stranaka. Vođa manjine u Senatu Chuck Schumer oštro je kritizirao prijetnju carinama. “Bezobzirne carine Donalda Trumpa već su podigle cijene i naštetile našem gospodarstvu”, rekao je Schumer. “Sada samo pogoršava stvari.”
Van Hollen je pozvao republikance da podrže rezoluciju o ratnim ovlastima kako bi se ograničila Trumpova vanjska vojna ovlast, dok je bivši Bidenov pomoćnik Michael Carpenter ismijao objavu glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea o razgovoru s Trumpom. “Bolje ne tvitati ako je to sve što imate za reći”, napisao je Carpenter.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen zauzela je prkosan stav nakon razgovora s europskim čelnicima. “Zajedno čvrsto stojimo u našoj predanosti očuvanju suvereniteta Grenlanda i Kraljevine Danske”, napisala je. “Uvijek ćemo štititi naše strateške ekonomske i sigurnosne interese.”
Davos kao točka odluke
Sada svi putevi vode u Davos, gdje se očekuje da će Trump iznijeti svoje opcije za Grenland izravno europskim čelnicima. “Davos će biti trenutak istine”, rekao je jedan zapadni dužnosnik. “Ili će se ovo deeskalirati u neki kompromis za očuvanje obraza, ili krećemo ravno u transatlantsku trgovinsku i sigurnosnu krizu.”
Ono što je počelo kao ideja o kupnji nekretnine preraslo je u geopolitički sukob i test izdržljivosti za sam zapadni savez.