Poljoprivreda u Republici Srpskoj, a posebno sektor mljekarstva, ulazi u ozbiljnu krizu koja prijeti potpunim urušavanjem domaće proizvodnje. Na to upozorava Udruženje poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske, ističući da mljekari u Srpskoj imaju najnižu neto podršku po muznoj kravi u cijelom regionu.
Analiza konkurentnosti sektora, koju su mljekari dostavili Savezu opština i gradova Republike Srpske, pokazuje da domaći proizvođači godišnje dobijaju između 600 i 1.170 KM manje podsticaja po muznoj kravi u odnosu na kolege iz Federacije BiH i Srbije. Istovremeno, mljekari u Srpskoj suočeni su s najvećim regulatornim i finansijskim opterećenjima.
Prema podacima za 2025. godinu, neto godišnja podrška po muznoj kravi u Republici Srpskoj iznosi oko 1.665 KM, dok u Federaciji BiH dostiže i do 2.835 KM, a u Srbiji oko 2.520 KM. Dodatni udar predstavlja činjenica da proizvođači u Srpskoj godišnje plaćaju oko 65 KM po kravi za obavezne zdravstvene mjere, dok su ti troškovi u Srbiji u potpunosti pokriveni iz budžeta, a u Federaciji znatno niži.
Na farmi sa 50 muznih krava, ove razlike znače godišnji gubitak od 30.000 do gotovo 60.000 KM – iznos koji je ravan vrijednosti novog traktora svake dvije do tri godine ili gubitku više od deset junica godišnje.
Spor rast proizvodnje, brzi gubitak tržišta
Iako se u Republici Srpskoj bilježi rast proizvodnje sirovog mlijeka, on je znatno sporiji nego u okruženju. Rast u Srpskoj procijenjen je na 4,6%, dok Federacija BiH bilježi gotovo 13%, a Srbija oko 10%. Projekcije do 2028. godine ukazuju na dalji pad konkurentnosti i smanjenje tržišnog udjela Republike Srpske u BiH sa 32% na svega 26%.
Situaciju dodatno pogoršava činjenica da su mliječni proizvodi iz Federacije BiH i do 20% jeftiniji na tržištu Republike Srpske, dok se proizvodi iz Srbije lakše plasiraju u Srpsku nego u Federaciju BiH.
Uvoz skuplji, izvoz jeftin
Podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni otkrivaju duboke strukturne slabosti. Tokom 2025. godine u BiH je uvezeno mlijeko i mliječni proizvodi u vrijednosti od 234 miliona KM, dok je izvezeno svega 133 miliona KM. Iako se količinski izvozi više, uvoze se proizvodi veće dodane vrijednosti poput sireva i maslaca, dok se izvozi uglavnom sirovo mlijeko i jeftiniji prerađevinski proizvodi.
Tržišnu neravnopravnost dodatno pojačava činjenica da trgovački lanci iz Federacije BiH imaju tri puta više prodajnih objekata u Republici Srpskoj nego što lanci iz Srpske imaju u Federaciji, što direktno utiče na vidljivost i plasman domaćih proizvoda.
Nestaje selo, nestaju proizvođači
Posljedice su već dramatične. Prije deset godina Republika Srpska je imala oko 11.000 proizvođača mlijeka, dok ih je danas manje od 3.200. U isto vrijeme, Federacija BiH ima više od 16.800 proizvođača, iako nema višestruko veći broj stanovnika.
U analizi se upozorava da politika podrške direktno utiče na opstanak sela i egzistenciju najmanje 5.000 porodica koje žive od mljekarstva.
– Trgovačka infrastruktura Republike Srpske u Federaciji BiH nije dovoljna za ozbiljan plasman domaćih proizvoda – navodi se u dokumentu.
Mljekari poručuju da je krajnje vrijeme za hitne mjere: povećanje premije za mlijeko za 0,05 KM, dodatnih 50 litara regresiranog dizela po grlu, izjednačavanje troškova obaveznih mjera sa FBiH i Srbijom, isplatu podrške po muznom grlu umjesto po teletu, kao i jasno deklarisanje proizvoda koji sadrže nemliječne masti i bjelančevine.
Poseban apel upućen je na unapređenje podrške mladima, jer postojeće mjere, kako upozoravaju mljekari, nisu dovoljne da zadrže mlade na selu i spriječe dalji nestanak domaće proizvodnje.