Proteklih dana mnoge ulice, trotoari i parking-prostori u Banjaluci, ali i u brojnim drugim lokalnim zajednicama, ličili su doslovno na klizališta. Debeli slojevi leda, nastali zbog slabo očišćenog snijega i niskih temperatura, ozbiljno su ugrozili i pješake i vozače. Hodanje zaleđenim trotoarima bilo je rizično, a vožnja po neočišćenim ulicama prava lutrija.
Posebno su ugroženi stariji građani, koji se ionako sporije kreću, kao i roditelji s bebama u kolicima. Kretanje po klizavim površinama bilo je opasno, a neki nisu imali sreće te su zadobili povrede.
Iz Doma zdravlja Banjaluka potvrđuju da su posljedice poledice već vidljive u zdravstvenim statistikama. U posljednjih nekoliko dana zabilježen je manji porast broja pacijenata koji su pomoć potražili u Službi hitne medicinske pomoći zbog povreda nastalih usljed klizanja na ledu i snijegu, što je uobičajeno za zimski period.
Tokom vikenda, od petka do ponedjeljka, zbrinuto je ukupno 19 pacijenata s povredama nakon padova. Uglavnom se radilo o povredama gornjih i donjih ekstremiteta, dok su tri pacijenta imala povrede glave. Zabilježeno je i nekoliko preloma.
Svi pacijenti su adekvatno zbrinuti, a većina povreda bila je lakšeg do umjerenog stepena. Teže i po život opasne povrede nisu česta pojava, ističu iz ove zdravstvene ustanove, uz preporuku građanima da budu dodatno oprezni u uslovima poledice.
Postavlja se pitanje imaju li građani pravo na naknadu štete ako se povrijede na neočišćenim trotoarima, pasarelama ili pješačkim prelazima, odnosno ako dođe do oštećenja vozila usljed proklizavanja. Odgovor je potvrdan, ali procedura nije jednostavna.
Pravnik Milko Grmuša ističe da odgovornost za stanje gradskih saobraćajnica i trotoara snosi Grad. Prema njegovim riječima, svako ko pretrpi povredu zbog neočišćenih i zaleđenih ulica ima pravo da traži naknadu štete.
Grad bi trebalo da isplati odgovarajući iznos naknade svakome ko pretrpi tjelesnu povredu, pri čemu visina naknade zavisi od vrste povrede, zaposlenosti povrijeđene osobe i težine posljedica. Međutim, procedura zahtijeva i odgovarajuće dokaze. Povrijeđeni mora dokazati da je bio trijezan, da se normalno kretao i da nije sam skrivio povredu.
Ključni korak je odlazak ljekaru i pribavljanje medicinske dokumentacije u kojoj se jasno navodi kakve su povrede nastale, gdje i pod kojim okolnostima. Što je više dokaza dostupno, lakše je ostvariti pravo na naknadu.
Slična pravila važe i za vozače koji su pretrpjeli štetu na vozilima zbog poledice i neočišćenih saobraćajnica. Ako se utvrdi da je vozilo imalo propisanu zimsku opremu, da vozač nije bio pod dejstvom alkohola ili opijata te da je poštovao saobraćajne propise i ograničenja brzine, postoji osnov za potraživanje naknade štete.
U tim slučajevima neophodno je prijaviti oštećenje, obezbijediti policijski zapisnik, kao i predračun ili procjenu štete iz ovlaštenog servisa.
Iako zima i snijeg nisu iznenađenje, stanje na ulicama Banjaluke proteklih dana pokazalo je koliko neadekvatno održavanje može ugroziti bezbjednost građana. Dok pješaci strahuju od padova, a vozači od proklizavanja i oštećenja vozila, stručnjaci podsjećaju da odgovornost postoji, kao i pravo na naknadu štete, piše Srpskainfo.