Kineski dužnosnici vrše pritisak na europske zemlje tvrdeći da bi prema vlastitim graničnim zakonima trebale zabraniti ulazak tajvanskim političarima. Prema navodima više od šest diplomata i dužnosnika upoznatih sa situacijom, Kina je europskim veleposlanstvima u Pekingu i vladama u njihovim glavnim gradovima uputila demarše, upozoravajući ih da ne prelaze “kineske crvene linije”, piše The Guardian.
Pristupi su se razlikovali – neki su bili usmjereni na pojedine zemlje, a drugi na skupine, neki su dostavljeni pismenom verbalnom notom, a drugi osobno. Ovi potezi dogodili su se tijekom studenog i prosinca, a barem su djelomično bili odgovor na nedavna putovanja tajvanskih dužnosnika u Europu, uključujući sadašnjeg potpredsjednika i ministra vanjskih poslova te bivšeg predsjednika.
Pozivanje na europske zakone
Peking je naveo da “poštuje suverenitet europske strane u uvođenju i provedbi vizne politike”, ali tvrdi da je “institucionalna rupa” omogućila česte posjete tajvanskih političara, stoji u jednoj verbalnoj noti. Kineski dužnosnici citirali su više zakona i propisa EU-a, uključujući Zakon o schengenskim granicama, koji navodi da je uvjet za ulazak državljana zemalja izvan EU-a da se “ne smatraju prijetnjom za međunarodne odnose bilo koje države članice”.
Sugestija je bila da bi dopuštanje ulaska tajvanskim dužnosnicima ugrozilo međunarodne odnose te zemlje s Kinom. U nekim slučajevima pozivali su se i na Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima ili sugerirali da europske zemlje slijede primjer UN-a i zabrane svim Tajvancima ulazak u vladine zgrade.
Stajalište Kine
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na upite za komentar. Međutim, u verbalnoj noti stoji da bi europske zemlje trebale odbiti sve “takozvane diplomatske putovnice” koje izdaje Tajvan te “zabraniti tajvanskom osoblju ulazak u Europu radi traženja službenih kontakata i razmjena te gaženja kineske crvene linije”.
“Kina se nada da će institucije EU-a i europske zemlje, iz širih interesa odnosa Kine i EU te bilateralnih odnosa, donijeti političku odluku o odbijanju ulaska takozvanog predsjednika ili potpredsjednika Tajvana (uključujući i bivše)”, navodi se u noti, spominjući i druge dužnosnike.
U noti se također navode posjeti dužnosnika Belgiji, Češkoj, Poljskoj, Nizozemskoj, Italiji, Australiji, Njemačkoj, Litvi, Danskoj, Estoniji i Irskoj, tvrdeći da oni “ozbiljno potkopavaju odnose Kine i EU”.
“Europska strana čak je dopustila potpredsjednici Hsiao Bi-khim da govori u zgradi Europskog parlamenta i promovira separatističke tvrdnje o ‘neovisnosti Tajvana'”, dodaje se u noti.
Reakcije Europe i Tajvana
Ministarstva vanjskih poslova Norveške i Finske potvrdila su da su primila pisma te su izjavila da su vizni propisi s Tajvanom određeni od strane relevantnih schengenskih tijela. Glasnogovornik britanskog Ministarstva vanjskih poslova rekao je: “Dopuštenje za ulazak u Ujedinjeno Kraljevstvo određeno je isključivo našim vlastitim zakonima i imigracijskim pravilima, koja se jednako primjenjuju na one koji putuju s Tajvana.”
Tajvansko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da posjeti dužnosnika Europi “nisu ni na koji način povezani s Kinom i Kina nema pravo miješati se”.
“Naprotiv, kineska upotreba raznih prisilnih mjera protiv drugih zemalja i njezine prijetnje silom protiv Tajvana, koje potkopavaju globalni i indo-pacifički mir i stabilnost te ugrožavaju izravne interese EU-a, stvarna su sila koja šteti europskim međunarodnim odnosima”, rekao je glasnogovornik. “Kineske akcije treba osuditi.”
Kontekst događaja
Primatelji kineskih “vrlo specifičnih” savjeta o europskim graničnim zakonima nisu ih smatrali pravno utemeljenima, no ton upozorenja shvaćen je ozbiljno, posebno u nekim manjim zemljama. “Vidim to kao još jedan način da se stvori nelagoda među državama članicama da bi njihovi odnosi s Kinom mogli biti ugroženi… a Peking dobro zna da su neke države članice EU-a trenutno vrlo zainteresirane za privlačenje kineskih investicija”, rekla je Zsuzsa Anna Ferenczy, docentica na tajvanskom Nacionalnom sveučilištu Dong Hwa.
EU nema službeni stav o statusu Tajvana. Iako održava formalne odnose s Pekingom, ima i čvrste neslužbene odnose s Taipeijem. Posljednjih godina, međutim, blok je pod sve većim pritiskom Pekinga, koji Tajvan smatra svojom provincijom i namjerava ga pripojiti, ako je potrebno i silom.
Claus Soong, analitičar u Mericsu, rekao je da se ovaj potez uklapa u dugogodišnju strategiju Pekinga da koristi sva moguća sredstva kako bi odvratio bližu suradnju s Tajvanom. “Peking se trudi koliko god može reći da biste trebali malo razmisliti prije nego što pustite tajvanske dužnosnike. Ne bih rekao da je to prijetnja, više je podsjetnik, iako ne nužno nježan.”
Index