Masovno povlačenje iz UN-ovih agencija i globalnih institucija predstavlja jedan od najtežih udaraca međunarodnom poretku od Drugog svjetskog rata
Američki predsjednik Donald Tramp prošle sedmice potpisao je predsjednički memorandum kojim se odobrava povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz čak 66 međunarodnih organizacija, što predstavlja jedan od najupečatljivijih i najradikalnijih poteza američke vanjske politike u modernoj historiji.
Prema navodima Bijele kuće, cilj ove odluke je zaštita američkih nacionalnih interesa, uz obrazloženje da su napuštene institucije „neučinkovite“, „nepotrebne“ ili dio globalne birokratije koja više ne zaslužuje američko finansiranje.
Međutim, obim odluke i izbor institucija – među kojima su ključne agencije Ujedinjenih nacija, klimatska tijela, forumi za borbu protiv terorizma i međunarodne istraživačke organizacije – izazvali su ozbiljnu zabrinutost širom svijeta.
„Ne treba mi međunarodno pravo“
Posebnu pažnju izazvala je Trampova izjava kojom je otvoreno doveo u pitanje sam koncept međunarodnog pravnog poretka.
Na pitanje šta ograničava njegovu moć, Tramp je odgovorio:
„Moj vlastiti moral. Moj vlastiti um. To je jedino što me može zaustaviti. Ne treba mi međunarodno pravo.“
Ova izjava, u kombinaciji s masovnim povlačenjem SAD-a iz međunarodnih institucija, sugeriše da Vašington više ne vidi globalna pravila i multilateralne mehanizme kao obavezujući okvir, već kao opcioni alat.
Povlačenje iz UN-a, WHO-a, UNESCO-a i klimatskih sporazuma
Trampova administracija već godinama sistematski napušta ključne međunarodne institucije. Tokom prvog mandata SAD su se povukle iz UNESCO-a, dok su u drugom mandatu napustile Savjet UN-a za ljudska prava i ukinule finansiranje UNRWA-e.
Sjedinjene Države su takođe napustile Svjetsku zdravstvenu organizaciju, optužujući je za bliskost s Kinom, kao i Pariški klimatski sporazum. Tramp je raskinuo i iranski nuklearni sporazum, uprkos potvrdi međunarodnih inspektora da se Teheran pridržava dogovorenih obaveza.
Kada su međunarodne institucije pokušale istraživati postupke SAD-a ili Izraela, Trampova administracija reagovala je sankcijama, uključujući i mjere protiv zvaničnika Međunarodnog krivičnog suda.
Stručnjaci: Međunarodno pravo se urušava
Profesor međunarodnog prava Ugo Matei smatra da je međunarodno pravo oduvijek bilo krhko, ali da je Tramp „strgao veo licemjerja“ koji je decenijama održavao privid vladavine prava.
„Međunarodno pravo nikada nije bilo dovršen projekat. Ono je služilo kao tanak sloj nad sistemom moći“, ističe Matei.
Prema njegovim riječima, eksplozivan rast korporativne moći i ekstremne globalne nejednakosti potkopavaju vladavinu prava, kako unutar država, tako i na međunarodnom nivou.
Posljedice po svijet
Međunarodne institucije funkcionišu samo ako države u njima učestvuju i priznaju njihove odluke. Povlačenje jedne globalne sile poput SAD-a ostavlja zakon na papiru, bez stvarne snage.
Stručnjaci upozoravaju da ovakav pristup otvara prostor drugim državama da ignorišu međunarodne norme, posebno kada su optužene za ratne zločine, represiju ili ilegalne okupacije.
Vojne intervencije bez međunarodnog mandata
Samo tokom 2025. godine, SAD su izvele vojne operacije u najmanje sedam zemalja, uključujući Venecuelu i Jemen. Krajem godine američke snage su u Venecueli izvele operaciju u kojoj je uhapšen predsjednik te države, dok su mjesecima ranije bombardovane ključne infrastrukture u Jemenu.
Američke snage su takođe učestvovale u napadima na iranska nuklearna postrojenja tokom kratkog rata između Irana i Izraela, dok je Vašington istovremeno bio glavni politički i vojni saveznik Izraela tokom rata u Gazi.
Svijet bez pravila?
Dok Tramp tvrdi da je njegov lični moral dovoljan okvir za djelovanje, kritičari upozoravaju da bi svijet u kojem najveća sila ignoriše međunarodno pravo mogao postati znatno opasnije i nestabilnije mjesto.