Strani radnici zaposleni u Hrvatskoj tokom prvih devet mjeseci prošle godine u svoje matične zemlje poslali su gotovo 1,6 milijardi eura, a najveći dio tog novca završio je u Bosni i Hercegovini, objavio je početkom sedmice Novi list.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, radnici iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu uplatili su 326,6 miliona eura, što čini oko petine svih doznaka stranih radnika iz Hrvatske. Time je BiH uvjerljivo prva zemlja po iznosu primljenog novca iz Hrvatske, ispred Nepala i Srbije.
Veliki priliv novca direktno je povezan s činjenicom da su državljani BiH najbrojnija radna snaga među strancima u Hrvatskoj. Prema podacima hrvatskog MUP-a, tokom prošle godine izdano je više od 160.000 dozvola za rad i boravak stranim državljanima, od čega najviše upravo državljanima BiH – više od 30.000 dozvola.
Novac koji stiže iz Hrvatske samo je dio mnogo šire slike. Tokom 2024. godine, prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi iz inostranstva premašili su 5,6 milijardi konvertibilnih maraka.
Od tog iznosa, lične novčane doznake iz dijaspore iznosile su oko 4,16 milijardi KM, što predstavlja najveći zabilježeni godišnji iznos u istoriji Bosne i Hercegovine. Preostali dio odnosi se na penzije i druge vrste transfera iz inostranstva.
Prema rezultatima Ankete o potrošnji domaćinstava u BiH iz 2021/22.20 godine (rezultati objavljeni 2024), koju provodi Agencija za statistiku BiH, novac iz inostranstva dobiva 4,6% stanovništva u Bosni i Hercegovini. Prosječan broj primljenih doznaka u domaćinstvu u zadnjih 12 mjeseci je 5,3 a prosječan godišnji iznos primljenih doznaka u domaćinstvu je 2.276,28 KM.
Najviše novca dolazi iz Njemačke, zemalja Skandinavije, Sjeverne Amerike, ali i iz susjednih zemalja. Važno je istaći i metodološke razlike: Centralna banka BiH evidentira samo personalne transfere, dok Svjetska banka uključuje i tzv. “kompenzaciju uposlenih”, što uključuje npr. plate sezonskih radnika iz BiH u inostranstvu.
Zbog ovako visokih iznosa, Bosna i Hercegovina spada među evropske zemlje najovisnije o novcu iz inostranstva. Doznake čine više od 10 posto bruto domaćeg proizvoda, što je znatno iznad prosjeka Evropske unije i regiona.
Novčane doznake iz dijaspore ostaju jedan od ključnih izvora prihoda za mnoga domaćinstva u BiH, a njihova važnost se dodatno povećava u uslovima ekonomske nesigurnosti i slabe domaće proizvodnje. S obzirom na činjenicu da čine više od 10% BDP-a BiH, dijaspora ne samo da podržava pojedinačna domaćinstva, već direktno doprinosi makroekonomskoj stabilnosti zemlje.
Ekonomisti upozoravaju da su doznake dijaspore postale ključni oslonac za potrošnju, socijalnu stabilnost i održavanje životnog standarda velikog broja domaćinstava, dok istovremeno ukazuju na duboke strukturne slabosti domaće ekonomije i tržišta rada.
Iako se očekuje da će priliv novca iz inostranstva i u narednim godinama ostati visok, analitičari procjenjuju da bi rast mogao biti sporiji, s obzirom na dugoročne migracijske promjene i činjenicu da sve veći broj građana BiH u inostranstvo odlazi sa cijelim porodicama, a ne kao privremena radna snaga.