Dok građani i privreda od februara plaćaju skuplju mrežarinu, dotrajala elektroenergetska mreža u Republici Srpskoj ponovo je kolabirala već s prvim snijegom, ostavljajući hiljade domaćinstava bez električne energije tokom praznika.
Odlukom vlasti u Republici Srpskoj, cijena mrežarine na računima za električnu energiju od februara će biti veća za domaćinstva za 10, a za privredu za šest odsto. Istovremeno, elektroenergetski sistem još jednom je pokazao svu dubinu problema u kojima se nalazi.
Praznici bez struje širom Srpske
Dotrajala srednje i niskonaponska mreža nije izdržala ni prve ozbiljnije snježne padavine. Od Krajine, preko Semberije, pa do istočnih dijelova Republike Srpske, brojna domaćinstva su praznične dane dočekala i provela bez električne energije.
U pojedinim mjestima prekidi su trajali i po nekoliko dana, a slični problemi ponavljaju se gotovo svake godine, čim padne snijeg ili zapuše jači vjetar.
– Prošle godine u Kmećanima su domaćinstva 33 dana, odnosno skoro 10 odsto godine, bila bez struje. Ljudi su morali baciti kompletne zalihe mesa iz zamrzivača jer je prekid trajao predugo. To je tužna realnost u kojoj se nalazi Republika Srpska – rekao je Bojan Kresojević, poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini RS.
Skuplja mrežarina, lošija mreža
Mrežarina, koja se plaća za održavanje elektrodistributivne mreže, povećavana je i prethodnih godina. Međutim, stanje na terenu, umjesto poboljšanja, iz godine u godinu postaje sve lošije.
– Zatražio sam sastanak sa generalnim direktorom Elektrokrajine kako bi nam bio predstavljen jasan plan rekonstrukcije mreže. Ukoliko ne dobijemo odgovore, spremni smo zajedno sa mještanima pokrenuti peticiju – ističe Kresojević.
Ko je odgovoran za kolaps?
Nadležni iz elektrodistribucije ponovo su kao uzrok kvarova naveli snijeg i obrušavanje drveća na mrežu. Ipak, izostaje odgovor na pitanje odgovornosti uprava u sistemu Elektroprivrede RS, koje su decenijama zapostavljale ulaganja u srednje i niskonaponsku mrežu.
Mnogi dijelovi sistema, upozoravaju stručnjaci, potiču još iz vremena bivše Jugoslavije.
– Znamo kako se upravlja ovim sistemom, kakve su javne nabavke i koliko se novca netransparentno troši, umjesto da se ulaže u održavanje mreže. Prisutan je višak administracije, a manjak radnika na terenu koji održavaju sistem – kaže profesor Elektrotehničkog fakulteta u Banjaluci Branko Blanuša.
Infrastruktura pred kolapsom
Ekonomisti upozoravaju da stanje elektroenergetske mreže nije izuzetak, već dio šireg infrastrukturnog problema.
– Elektrosistem je u ozbiljnom kolapsu, kao i kanalizacija, vodovodi i drugi sistemi stari 50 ili 70 godina. Umjesto da služe građanima, oni danas predstavljaju rizik po bezbjednost – smatra ekonomista Draško Aćimović.
Rekonstrukcija prenosnog i distributivnog sistema, naglašavaju stručnjaci, ne može se sprovoditi stihijski. Potrebni su ozbiljni planovi, nova oprema i stabilno finansiranje.
Do sada je u Elektroprivredi RS za te namjene novca često nedostajalo, dok su stotine miliona maraka završavale u izgubljenim arbitražama, sumnjivim ugovorima i poslovima koji su, kako tvrde kritičari, nerijetko punili privatne džepove.