Jeste li već doživjeli da vam objavu na društvenoj mreži ili komentar zaspu nepoznati profili uz uvrede da ste “leftard”, “jugosmeće” ili slično? Ako je odgovor potvrdan, znate što znači biti meta “potpaljivača bijesa”.
Fenomen potpaljivanja ili navlačenja na bijes, odnosno rage baitinga, raširio se u 2025. u tolikoj mjeri da ga je Oxford University Press (OUP) proglasio i izrazom godine. Pojam opisuje manipulativne taktike osmišljene za poticanje internetskog angažmana ili izazivanje bijesa kod neistomišljenika, a njegova se upotreba prema Oxfordu utrostručila u posljednjih 12 mjeseci.
Popularnosti fenomena pridonijelo je bujanje kulturnih ratova u kojima su argumentirani dijalog i razmjena mišljenja zamijenjeni trolanjem i vrijeđanjem suparnika uz namjerno provociranje kako bi se od korisnika društvenih mreža dobili klikovi ili reakcije. Casper Grathwohl, predsjednik OUP-ovog odjela Oxford Languages, upozorio je da je Internet još do jučer “bio fokusiran na hvatanje naše pažnje izazivanjem znatiželje u zamjenu za klikove, no sada smo svjedoci dramatičnog pomaka prema otmici i manipulaciji naših emocija”.
Što razlikuje rage bait od clickbaita?
Angèle Christin, profesorica komunikologije na Sveučilištu Stanford, objašnjava kako rage bait nije samo još jedna verzija poznatog clickbaita. Rage bait je njegov negativni, osvetnički rođak. Dok clickbait mami našu maštu privlačnim naslovom koji nas potiče na klik, rage bait djeluje na negativne emocije i često nas provocira da ostavimo oštre komentare.
Rage bait također nije ni obično trolanje na koje svakodnevno nailazimo a društvenim mrežama niti je to nova inačica tabloidnog stila izražavanja. Ono što je novo su njegova oštrina, ton, izvor i način širenja. Dok clickbait dolazi od medijskih kuća, rage bait obično nastaje među korisnicima društvenih mreža ili potiče od influencera koji nastoje maksimizirati svoju online vidljivost, popularnost ili prihode.
Ogorčenje kao političko-industrijski kompleks?
Uspon rage baita nije slučajan. On je rezultat nagomilanih društvenih, tehnoloških i ekonomskih imperativa i promjena. Uspon društvenih mreža i uloga angažmana u monetizaciji profila na njima pretvorio je bijes u vrijednu valutu. U ekonomiji pažnje, gdje svaki klik ima vrijednost, bijes se pokazuje kao najisplativija emocija.
Osim ekonomsko-tehnoloških činitelja, fenomen rage baita odražava i dublji društveni trenutak u kojem bujanje kulturnih ratova, zaoštravanje političkih podjela i ofenziva ekstremno desnih političkih aktera koristi uvrede, fake news, videe i fotografije kreirane umjetnom inteligencijom za provociranje reakcija. Tako smo nedavno svjedočili poplavi lažnih informacija i fotografija s antifašističkog prosvjeda u Zagrebu. Širile su se lažne AI fotografije s jugoslavenskim zastavama koje se vijore na Trgu bana Jelačića ne bi li se proširila ekstremno desna agenda .
Kako smo se našli u situaciji da su takve fabrikacije moguće? Možda smo stvarno postali kotačići u “industriji ogorčenja”, podanici političko-ekonomskog kompleksa kojeg neki društveni analitičari označavaju pojmom “outrage industrial complex“.
Monetizacija bijesa
U toj industriji bijesa najviše profitiraju kreatori rage bait sadržaja: Oni dobivaju instant vidljivost, povećanje broja pratitelja i financijsku nagradu od društvenih platformi kao što su X ili Facebook. Podsjetimo da se eksplozija rage baitinga dogodila u trenutku kada je ultradesno orijentirani milijarder i vlasnik platforme X Elon Musk odlučio promijeniti sistem financijskog nagrađivanja na toj platformi. Umjesto dotadašnjeg nagrađivanja prema plasmanu oglašivačkih sadržaja, kreatori su počeli zarađivati na temelju angažmana njihovih premium korisnika – to jest njihovih lajkova, komentara i repostova.
Psihologija udice: zašto se pecamo na rage bait?
Razmotrimo u grubom potezu i psihologiju koja leži u pozadini fenomena. Znanstvenici sa Sveučilišta Beihang u Kini analizirali su milijune objava na platformi Weibo i došli do zanimljivog otkrića: bijes se širi brže i dalje od pozitivnih emocija poput radosti, osobito kroz slabe društvene veze koje karakteriziraju naše živote online.
Dr. William Brady, socijalni psiholog, pojasnio je za BBC-jevu web stranicu da su naši mozgovi evolucijski programirani da reagiraju na negativnost. “U našoj prošlosti, ovo je bila vrsta sadržaja na koji smo doista morali obratiti pozornost”, objašnjava, “tako da imamo te pristranosti ugrađene u naše učenje i pažnju.” No u digitalnom dobu, algoritmi pojačavaju tu tendenciju, čineći ogorčenje normalnijim nego što zapravo jest.
U knjizi “This Is Why We Can’t Have Nice Things” profesorica za etiku medija Whitney Phillips objašnjava da ekstremna stajališta uspijevaju na internetu zato što viralnost nagrađuje ogorčenje i emocionalnu provokaciju, a ne istinu ili nijanse. Što brže, burnije ili duhovitije reagirate – bez obzira na to jeste li obožavatelj, analitičar, trol ili nešto drugo – to ćete u očima drugih djelovati pravednije ili autentičnije. Ne morate biti u pravu. Samo morate pripadati. A osjećaj pripadnosti djeluje dobro kada se svijet oko vas raspada.
Snagu i eksplozivnost rage bait crpi i iz činjenice da su nam newsfeedovi na društvenim mrežama otvoreni 24 sata na dan. Negativni rage bait komentari mogu se pojaviti u bilo kojem trenutku, zaskočiti našu pažnju dok skrolamo prije spavanja i u trenu izazvati reakciju.
Umjetna inteligencija kao akcelerator ogorčenja
Generativni AI alati čine proizvodnju rage baita još lakšom i bržom. Sjetite se lažnog videa predsjednika Trumpa kako iz aviona sipa fekalije na demonstrante koji su protestirali protiv njega u aktivističkoj kampanji “No Kings”. U slučaju navedenog videa nisu bili potrebni čak ni tekstualni natpisi – video je bio samorazumljiv u svoj svojoj doslovnosti.
Deepfake slike, AI-generirani influenceri i lažne fotografije zaslugom AI tehnologije sve su uvjerljiviji, a tehnologija koja bi nekada bila dostupna samo velikim medijskim kućama sada je u rukama bilo koga s pristupom internetu.
Trump kao otac političkog rage baitinga
A kad smo kod Trumpa, označimo ga kao prvog političara koji je iskoristio moć rage baitanja u politici. Primjer za to je njegovo huškanje jurišnika na Capitol, 6. siječnja 2021. Trump je navedenog datuma objavio tvit u kojem je prozvao republikanca Mikea Pencea da kao potpredsjednik s ovlastima u Capitolu “nije imao hrabrosti učiniti ono što je trebalo biti učinjeno”, to jest poništiti rezultate izbora na kojima je pobijedio Joe Biden. Trumpov tvit djelovao je kao katalizator političke akcije desnih militanata koji su odmah nakon njega krenuli u juriš. Rulja je nasrnula na Capitol gdje je počela skandirati “Objesite Mikea Pencea!”. Trumpov tvit bio je poput dolijevanja benzina na vatru.
Kod nas su tipični primjeri rage baitinga objave desnih influencera poput Velimira Bujanca i njegove platforme “Bujica”, gdje se njemu omražene političare ili figure iz javnog života etiketira derogativnim izrazima kao što su “leftard”, “jugosmeće”, “etnobiznismen” i slično.
Socijalni psiholozi Christian Beltran i Jared Celniker upozoravaju da postoji razlika između etičke uporabe bijesa u svrhu političkog aktivizma i manipulativne namjere da se upravlja tuđim emocijama. Mnogi rage baiteri nastoje izazvati moralno ogorčenje koje zatim tjera ljude da osude “kršitelje pravila”, često dehumanizirajući svoju metu. Kod nas su te mete Srbi, jugonostalgičari i komunisti, na Zapadu javne osobe koje se lažno etiketira kao pedofile, kao u slučaju američkog crnog glazbenika Olajuwona Ayenija, čiju su fotografiju na kojoj se igra s unukama bijele boje kože rasistički influenceri iskoristili za fake news o njegovim navodnim seksualnim sklonostima.
Ukratko, rage bait živi od neprijateljstva, djeluje razorno na konstruktivni dijalog i potiče društvene podjele. S vremenom, stalna izloženost provokativnim sadržajima desenzibilizira ljude za ozbiljna društvena pitanja. Kritičke rasprave postaju trivijalizirane ili se potiskuju, što potkopava napore za dijalogom i uspostavom zdrave debatne demokracije.
Kako se obraniti od rage baitanja?
Prepoznavanje rage baita postaje sve važnija vještina digitalne pismenosti. Prije nego što reagirate, zapitajte se pokušava li neka objava raspiriti bijes u vama. Provjerite izvor rage baita i kontekst u kojem je nastao. Izbjegavajte lajkanje, dijeljenje ili komentiranje objava osmišljenih za izazivanje bijesa ili negativnih emocija. Svaki vaš angažman signal je algoritmima da vam je taj sadržaj relevantan. Blokirajte takav sadržaj jer to će “poučiti” algoritme da vam šalju manje objava u tom stilu. Prijavite štetne kreatore, to će im smanjiti doseg, barem na vašem newsfeedu.
Jednostavno nemojte zagristi mamac
Radi vlastitog mentalnog zdravlja, oduprite se iskušenju da se uključite u rage baitanje. Ako već ne možete kontrolirati algoritme ili trolove koji stječu popularnost na raspirivanju tenzija, možete barem ograničiti vlastito sudjelovanje u njihovom širenju.
Sljedeći put kada vam netko baci “udicu”, razmislite hoćete li i kako odgovoriti. Vaše ogorčenje može biti upravo ono na što netko računa. U dobu kada je bijes postao biznis model i alatka za širenje destruktivnih politika, možda je najradikalniji čin otpora jednostavno ne zagristi mamac.