Penzioneri upozoravaju: Rast ne prati realne troškove života
Penzionere u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2026. godini čekaju značajne promjene, nakon što je Vlada FBiH ove sedmice usvojila izmjene i dopune Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, koje bi početkom naredne godine trebale biti upućene u parlamentarnu proceduru.
Kako prenosi BHRT, nova zakonska rješenja predviđaju redovno usklađivanje penzija s rastom plata i troškova života, i to dva puta godišnje, što bi trebalo ublažiti posljedice sve izraženijih poskupljenja.
Ključna novost odnosi se upravo na način obračuna povećanja penzija. Prvo usklađivanje bilo bi realizirano u januaru, na osnovu ekonomskih parametara iz prethodne godine, dok bi se drugo povećanje radilo u julu, prema rastu plata i troškova života u prvih šest mjeseci tekuće godine.
Zamjenik predsjednika Udruženja penzionera FBiH Haso Halilović navodi da se, prema trenutnim procjenama, ukupno povećanje penzija u 2026. godini kreće između 17 i 17,6 posto.
“Jednom će biti u januaru koji će se parametri uzimati iz 2025. godine, a drugo će biti u julu gdje će se parametri uzimati rast plata i troškova života prvih šest mjeseci 2026. godine. Očekuje se, suma sumarum, na osnovu sadašnjih procjena, da će to biti 17, 17,2 ili 17,6 posto”, rekao je Halilović.
Za oko 220 hiljada penzionera koji primaju minimalnu penziju, to bi značilo povećanje od približno 65 konvertibilnih maraka. Ipak, među samim penzionerima preovladava stav da ni takvo povećanje nije dovoljno za pokrivanje osnovnih životnih potreba.
“Minimalna penzija. Da se za lijekove prvo, pa platimo obaveze, šta nama ostane, eto to je to”, kaže jedna penzionerka.
Druga dodaje da bez pomoći porodice teško mogu opstati: “Ako imaš ko da te pomaže, onda je lakše. Ako nemaš, onda kraj s krajem se krpi. Drukčije ne može.”
Kritike dolaze i iz Sindikata penzionera Grada Tuzla, gdje upozoravaju da povećanja koja ne smanjuju jaz između najnižih i najviših penzija ne rješavaju suštinske probleme. Predsjednik Sindikata Muhamed Ramić smatra da rast penzija ne prati realni rast troškova života.
“Sve to opet nije ništa. Sad će opet poslije Nove godine poskupiti i više. Onoliko koliko povećaju ne može ni pokriti potrošačku korpu sa povećanjima cijena”, kaže Ramić.
Posebno ističe nejednakost među penzionerima: “On sad recimo sa 17 posto, najviša penzija dobit će 600 maraka povišice, a ovaj sa minimalnom dobit će 100 maraka. On dobija jednu minimalnu penziju u povećanju.”
S druge strane, Halilović naglašava da su predložene izmjene trenutno kompromis koji sistem može izdržati.
“Ovo je sad realna stvar koja je bila prihvatljiva i za Vladu i za penzionere i za održivost penzionog fonda, jer nam je došla kritična masa broja radnika i broja penzionera. U narednim godinama mora se boriti i mora biti sto posto rast penzija sa rastom plata, ne da budu neki procenti više”, poručio je.
Iz Udruženja penzionera FBiH poručuju da izmjene zakona predstavljaju važan iskorak ka dostojanstvenijem životu starijih građana, ali upozoravaju da bez dugoročnih ekonomskih i socijalnih mjera nema trajnog rješenja. Kao ključne izazove navode suzbijanje rada na crno, redovno plaćanje poreza i jačanje penzionog fonda kako bi dugoročno ostao stabilan i funkcionalan.
Jedna od penzionerki to sažima riječima: “Rastegnemo nekako da i ugalj kupimo i drva i tako. On ima demenciju, idem po lijekove, idem do udruženja penzionera, trebaju mu te pelene…”