Bosna i Hercegovina je tokom 2024. godine bila vodeća u Evropi po udjelu doznaka iz inostranstva u bruto domaćem proizvodu (BDP), pokazuju podaci Eurostata, evropske statističke agencije.
Prema tim podacima, lični transferi u BiH iznosili su 7,6 odsto BDP-a, što predstavlja najveći udio doznaka u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti među zemljama Evropske unije, EFTA i državama kandidatima za članstvo u EU.
Na mapi koju je objavio Eurostat jasno se vidi snažan uticaj ličnih transfera na ekonomiju BiH, što potvrđuje da domaća privreda u velikoj mjeri zavisi od novca koji stiže iz inostranstva – kroz plate, penzije i druge oblike primanja.
Više od četiri milijarde KM iz dijaspore
Kako je ranije objavljeno, lični transferi su u 2024. godini oborili rekord i iznosili 4 milijarde i 167 miliona KM. Od toga su tekući transferi dostigli 1,52 milijarde KM, a najveći dio čine penzije iz inostranstva – čak 1,39 milijardi KM.
Ovih 7,6 odsto BDP-a direktno utiče na potrošnju, kupovnu moć i socijalnu stabilnost velikog broja domaćinstava širom BiH.
Hrvatska, Bugarska i Portugal sa suficitom
Suficit ličnih primanja zabilježen je u samo devet država članica Evropske unije, a najveći suficit imala je Hrvatska – 2,6 odsto BDP-a, slijede Bugarska (1,3%) i Portugal (1,2%).
S druge strane, najveće deficite bilježe Malta (-2,8%), Kipar (-0,9%), Belgija (-0,6%), te Grčka, Španija i Francuska sa po -0,5 odsto BDP-a.
Region daleko iza BiH
Kada je riječ o zemljama regiona, Srbija je u prošloj godini zabilježila doznake od 4,47 milijardi evra, što iznosi 5,4 odsto BDP-a. U Albaniji su lični transferi iznosili 1,28 milijardi evra (5,1% BDP-a), dok su u Crnoj Gori iznosili 345 miliona evra (4,5% BDP-a).
Najmanji iznos zabilježen je u Sjevernoj Makedoniji, gdje su doznake iznosile 310 miliona evra, odnosno dva odsto BDP-a.
Ekonomista: Doznake stabilne, ali upozoravajuće
Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo rekao je za Nezavisne novine da stanje oko doznaka prati već decenijama i da one predstavljaju jednu od najstabilnijih stavki platnog bilansa BiH.
„Nakon rata, doznake su činile i do 25 odsto BDP-a. Danas smo na 7,6 odsto, dok je nedavno taj udio bio oko 10 odsto. One imaju pozitivne efekte jer prije svega smanjuju siromaštvo, a najčešće idu ka siromašnijim slojevima stanovništva“, istakao je Đogo.
On je podsjetio da značajan dio novca dolazi i iz sezonskog zapošljavanja, naročito u Hrvatskoj, gdje svake godine radi i do 30.000 radnika iz BiH i Srbije.
Emigracija kao dugoročni problem
Prema riječima profesora Đoge, visoke doznake su istovremeno i pokazatelj nižeg nivoa razvoja i masovne emigracije.
„Od gastarbajterskih talasa u bivšoj Jugoslaviji, preko ratne emigracije, pa do nove emigracije nakon 2012. godine, BiH ima stalne talase odlazaka stanovništva. Taj novac obezbjeđuje makroekonomsku stabilnost i bolji životni standard, ali nijedna država ne smije da se hvali visokim doznakama. Najveći problem je što ostajemo bez stanovništva, što će imati ozbiljne negativne posljedice u budućnosti“, upozorio je Đogo.