Dijelovi oslobođenog ukrajinskog teritorija su postali groblja ruskih
tenkova i druge vojne opreme, što sada počinje predstavljati ozbiljan
ekološki problem Ukrajincima, piše DW.
Zapovjedništvo ukrajinskih snaga svakodnevno izvještava o uništenoj
ruskoj vojnoj opremi. Prema njihovoj statistici do sada su uništili
preko 2.750 tenkova, 5.580 oklopnih vozila, 4.170 vozila druge vrste i
1.770 topničkih sustava. Neovisni stručnjaci nizozemskog projekta Oryx
su analizirajući snimke s bojišnice utvrdili da je gotovo 7.600 vojnih
objekata ostavljeno na tlu Ukrajine.
Trećina osvojenih vozila nema gotovo nikakvih oštećenja, ali
stručnjaci tvrde kako je većina vojne opreme potpuno uništena i kao
takva nije od pretjerane koristi Ukrajincima. Vojna uprava pojedinih
područja vodi popise vojne opreme koju su ostavili Rusi i to onda javlja
ukrajinskoj vojsci, objašnjavaju iz ukrajinskog ministarstva obrane
novinarima DW-a.
Olupine mogu biti korištene u vježbama gađanja
“Posebne postrojbe, nazivaju ih i ‘kanibalima’, odlaze na teren i
provjeravaju ostatke. One i dovoze ono što može poslužiti za održavanje
ukrajinske vojne opreme”, govori predstavnik ministarstva obrane.
Međutim, već mjesecima na poljima i cestama Ukrajine leži mnoštvo
olupina ruskih tenkova, samohodnog topništva i oklopnih vozila. Olupine
bi se mogle iskoristiti za vježbe gađanja, ali bi ih prvo trebalo
dopremiti na vojna vježbališta.
Još od ukrajinskog protunapada na području Kijeva ovog proljeća,
napuštene olupine pobuđuju znatiželju trgovaca starim metalom.
Ukrajinsko izdanje lista Forbes je brzo izračunalo kako materijal jednog
suvremenog tenka koji teži gotovo 50 tona vrijedi otprilike 45 milijuna
dolara
Ovo nije prvi put da uništena vojna oprema postaje značajan i opasan
problem, slična situacija se dogodila i nakon rata u Iraku. Tada je
najveći problem predstavljalo streljivo kojim su uništavani irački
tenkovi. Streljivo protutenkovskih topova u napadima iz zraka je
sadržavalo teške, nerijetko i radioaktivne metale, što je bio rizik za
osobe koje su trebale zbrinuti olupine.
Ne postoji interes za preradu starog metala
Ukrajinske tvrtke za preradu starog metala nisu pretjerano
zainteresirane za ruske olupine jer ne vjeruju da one imaju pretjeranu
vrijednost. Iz najvećeg metaloprerađivačkog koncerna Ukrajine, pogona
ArcelorMittala u Krivij Rihu, objašnjavaju kako imaju i više nego
dovoljnu zalihu starog metala, preko 80 tisuća tona.
“Oklopi na tim vozilima su načinjeni od specijalnih legura čelika s
osobitim svojstvima. Na primjer, ono tako ima visoku temperaturu
tališta, a teže ih se i preoblikuje. Već po sastojcima koji su u njemu
taj se čelik ne može jednostavno baciti u visoku peć i pretvoriti u
predmet za svakodnevnu uporabu”, tvrdi Valentin Makarenko, direktor
tvrtke Interpipe Vtormet.
Iz ukrajinske udruge prerađivača starog metala UAVtormet navode da je
tržište takvih sirovina u toj zemlji zasićeno, te da mu vrijednost mu
pada zbog toga što je od početka rata više metalurških kombinata moralo
prekinuti s radom.
Proizvodnja čelika u Ukrajini je tijekom prvih devet mjeseci ove
godine smanjena za čak 66%, a prerada metalnog otpada je pala 73,5%.
Zbog visokih carina, rješenje ne može biti ni izvoz tog metalnog otpada.
Izložbe i umjetničke instalacije
Ukrajinci su u središtu Krivijeg Riha odlučili izložiti primjerke
uništene vojne opreme ruskog agresora. Sergej Miljutin, zamjenik
gradonačelnika, tvrdi kako im od najnovije ofenzive ukrajinskih snaga
prema Hersonu stalno pristižu i novi izlošci. “Mislim da će to postati
trajna izložba, kako do naše pobjede tako i nakon nje”, govori Sergej.
Takve izložbe se pripremaju u čitavoj Ukrajini, ali i izvan nje, kako
bi se uvjerilo građane da ruski napadač nije neuništiv. Jedna od prvih
izložbi je organizirana na trgu Sv. Mihaila u Kijevu, te predstavlja
atrakciju za stanovnike Kijeva i druge posjetitelje.
Umjetnici iz Odese su iskoristili olupine kako bi pripremili izložbu.
Jedan od umjetnika je Igor Matroskin koji vjeruje da bi izložbe mogle
podsjetiti ljude u čitavoj Ukrajini koliko im je blizu bojišnica. Isto
tako, cilj je pokazati kako se oružje u nevještim rukama u konačnici
pretvara tek u komad željeza. Umjetnik je siguran da će takve izložbe
biti popularne i nakon završetka rata.
Traži se međunarodna pomoć
Ipak, višak olupina je jednostavno toliki da se problem ne može
riješiti izložbama i umjetničkim zahvatima. Makarenko iz Interpipe
Vtormet upozorava kako Ukrajinci nemaju iskustva da pravilno i na
ekološki prihvatljiv način recikliraju olupine.
U ukrajinskom ministarstvu obrane tvrde kako vlada radi na pripremi
plana zbrinjavanja, ali kako Ukrajina sigurno nikada neće naći novac da
plati provedbu tog plana. Iz udruge UAVtormet smatraju da bi vlada
trebala požuriti s uklanjanjem svih carinskih prepreka za izvoz takvog
metalnog otpada.