Sarajevo, 16. decembar 2025 – Političke stranke koje sistemski ulažu u žene jačaju vlastitu konkurentnost, povjerenje birača i izborne rezultate – poručeno je jučer s konferencije “Unapređenje ravnopravnosti iznutra: Procjene rodne ravnopravnosti kao put ka jačim političkim strankama”, održane u organizaciji UN Women, u partnerstvu s ODIHR-om (Uredom OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava).
Događaj je u Sarajevu okupio političke lidere i liderke, predstavnike institucija, međunarodne partnere te stručnjakinje i stručnjake iz Evrope i regije, s ciljem jačanja unutrašnje demokratije političkih stranaka u Bosni i Hercegovini kroz konkretne, mjerljive i dokazima zasnovane alate rodne ravnopravnosti. Poseban fokus stavljen je na Opće izbore 2026. i obaveze BiH na evropskom putu.
Političke stranke kao ključni akteri promjena
U fokusu diskusije bila je uloga političkih stranaka kao nosilaca demokratskih procesa, ali i potreba da se postojeće zakonske obaveze o ravnopravnosti spolova pretoče u stvarne i održive prakse unutar stranačkih struktura. Istaknuto je da formalne kvote i normativni okviri, iako važni, nisu dovoljni ukoliko ne postoje jasni unutrašnji mehanizmi koji ženama omogućavaju ravnopravno učešće u odlučivanju i političkom napredovanju.
“Političke stranke su čuvari ulaska u politički prostor: one odlučuju ko ulazi u politiku, ko napreduje i čiji glasovi oblikuju javne politike. Žene čine više od polovine biračkog tijela u BiH. One nisu manjina, već odlučujuća biračka grupa”, poručila je Jo-Anne Bishop, predstavnica UN Women u BiH, naglasivši da stranke koje slušaju i sistemski ulažu u žene jačaju vlastiti legitimitet, proširuju bazu birača i postaju konkurentnije.
Zastupljenost žena na svim nivoima vlasti značajno ispod principa rodne ravnopravnosti i demokratskih principa
Bishop je podsjetila da, uprkos obaveznoj kvoti od 40% na izbornim listama, žene u prosjeku čine tek oko petine parlamentarnih zastupnika na državnom i entitetskom nivou, 23% lokalnih vijećnika, te svega 6% načelnica i gradonačelnica u BiH.
“Ovi podaci jasno pokazuju da se ključna borba za ravnopravnost ne vodi na izbornim listama, već unutar političkih stranaka – kroz njihove interne procedure, kulturu i načine donošenja odluka”, istakla je Bishop, dodajući da je rodna ravnopravnost sastavni dio obaveza Bosne i Hercegovine na putu ka Evropskoj uniji.
Tokom konferencije poseban naglasak stavljen je na procjene rodne ravnopravnosti (gender audits) kao praktičan, dijagnostički alat koji pomaže političkim strankama da identifikuju vlastite snage, prepreke, i u konačnici, unaprijede unutrašnje procese – od učešća i liderstva, preko raspodjele resursa, do donošenja odluka i unutrašnje komunikacije.
Predstavljena su iskustva Španije i Danske, kao i primjeri iz zemalja regije, uz učešće međunarodnih stručnjakinja i stručnjaka. Razmjena je pokazala da stranke koje provode ovakve procese jačaju unutrašnje povjerenje, unapređuju selekciju kandidata i dobijaju pozitivniju percepciju birača.
Sve veća očekivanja birača
Učesnici/e su se složili da se, uoči Općih izbora 2026. godine, političke stranke suočavaju sa rastućim očekivanjima građana kada je riječ o transparentnosti, internim procesima, digitalnom angažmanu i usklađenosti s evropskim vrijednostima.
Branislava Crnčević Čulić, viša stručna saradnica u Agenciji za ravnopravnost spolova BiH, poručila je da rodna ravnopravnost ne smije ostati na nivou deklarativne opredijeljenosti.
“Ravnopravnost spolova nije dekoracija političkog programa. Ona je temelj moderne, odgovorne i uspješne političke organizacije”, izjavila je Crnčević Čulić i podsjetila da u BiH već postoji iskustvo saradnje sa strankama na ovom polju, te da današnji skup predstavlja priliku da se ti napori obnove i unaprijede.
Međunarodna podrška reformama
Nj.E. Åge Sandal Møller, ambasador Danske u Bosni i Hercegovini, istakao je da je rodna ravnopravnost ključni element na putu Bosne i Hercegovine ka članstvu u Evropskoj uniji, kao i strateški alat za jačanje demokratskih procesa.
”Danska snažno podržava osiguravanje rodne ravnopravnosti u Bosni i Hercegovini kroz program Akcelerator rodne ravnopravnosti, koji predstavlja jedan od centralnih elemenata na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Ohrabrujem političke stranke u Bosni i Hercegovini da aktivno koriste ove procjene rodne ravnopravnosti kao alat za učenje, identifikaciju vlastitih snaga i jačanje unutrašnjih struktura, te da poduzmu konkretne korake ka unapređenju unutrašnje demokratije, transparentnosti i inkluzivnosti“, poručio je ambasador Møller.
Važnost internih revizija dodatno je istakao zamjenik šefa Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, gosp. Zahid Movlazada: “Nazadovanje se dešava tiho i brzo; napredak, s druge strane, zahtijeva stalnu pažnju, partnerstvo i principijelnu odlučnost. Izvan formalne obaveze da se na izbornim listama osigura najmanje 40% pripadnika i pripadnica manje zastupljenog spola, važno je podsjetiti na nešto još temeljnije: kada su žene prisutne na mjestima odlučivanja, društva su sigurnija, prosperitetnija i pravednija“.
Poziv strankama: Započnite reforme prije kampanja
Političkim liderima i liderkama u BiH upućen je jasan poziv da unutrašnje reforme započnu prije nego što podnesu kandidatske liste i kampanje uđu u puni zamah jer rodna ravnopravnost unutar političkih stranaka nije “žensko pitanje”, već pitanje demokratske snage, kredibiliteta i značajno utiče na povjerenje građana.
Ključna poruka konferencije jeste da žene ne trebaju zamijeniti muškarce u politici, već da žene i muškarci trebaju zajedno dijeliti moć i odgovornost u oblikovanju politika koje odgovaraju potrebama svih građanki i građana.
Konferencija je organizovana u partnerstvu sa ODIHR-om (Uredom OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava), u okviru zajedničkog programa Akcelerator rodne ravnopravnosti (GEA), sufinansiranog od strane Evropske unije (EU), Švedske i Danske, a implementiraju ga UN Women, UNDP, UNFPA i UNICEF u Bosni i Hercegovini, u okviru saradnje Ujedinjenih nacija i institucija Bosne i Hercegovine, s ciljem postizanja rodne ravnopravnosti i doprinosa Ciljevima održivog razvoja (SDGs).