Da planina Klekovača ipak ne može biti predmet i žrtva nepotpunih i parcijalnih studija uticaja na životnu sredinu za projekte koji nemaju perspektivu odlučilo je i Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, koje je postupilo po presudi Okružnog suda u Banjaluci, te je donijelo Rješenje kojim se odbacuje zahtjev investitora za odobrenje studije uticaja na životnu sredinu.
Podsjećamo, presuda je donesena nakon što je Centar za životnu sredinu podnio tužbu kod ovog suda, uz argumentaciju da studija nije potpuna, ne samo po podacima koje sadrži, nego ni po početnoj pretpostavci od koje zavisi procjena kumulativnog uticaja cjelokupnog projekta na životnu sredinu. Navedena tužba predstavljala je kulminaciju događaja koji su ka njoj vodili, a to su bila brojna upozorenja Centra za životnu sredinu da turistički kompleks na planini Klekovači, u veličini i kapacitetima predviđenim osporenom studijom uticaja, nije realna zamisao.
“Naš tužbeni zahtjev zasnivao se, između ostalog, na činjenici da je spornom studijom uticaja bio obuhvaćen samo jedan dio projekta, odnosno dio koji se nalazi u obuhvatu jednog zoning plana, dok je drugi dio potpuno zanemaren, tj. nije ni pomenut u datoj studiji. Takav dokument je nepotpun, jer ne prikazuje kumulativni uticaj projekta na životnu sredinu, što znači da dokument nije u stanju da potpuno i pravilno prikaže činjenično stanje. Kao takav, on mora biti odbačen“, rekla je Sonja Kosanović, pravnica Centra za životnu sredinu.
Nataša Crnković, koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja u Centru za životnu sredinu, podsjetila je da je planina Klekovača potvrđeno stanište risa, vrste koja se međunarodnim, a i domaćim zakonodavstvom štiti kao strogo zaštićena vrsta, te bilo kakvo narušavanje njenog staništa i njene populacije nije dozvoljeno:
„Pored toga, postavlja se pitanje vodosnabdjevanja u području Dinića gdje već postoje redovni problemi sa pitkom vodom, uticaja na strogi rezervat prirode prašumu Lom i na zaštićene biljne vrste i staništa, te potrebe za dodatnim mjerama zaštite od požara“.
Foto: Pixabay
Centar za životnu sredinu ostaje kod stava da je turistički kompleks predstavljen u samoj osporenoj i odbačenoj studiji nerealan, te da se napori za razvoj turizma trebaju uložiti tamo gdje su Izmjenama i dopunama Prostornog plana Republike Srpske i predviđeni: u proglašenje parka prirode.
Prema riječima profesora emeritusa Vojislava Kecmana, sa Virdžinija Komonvelt univerzitetа, porijeklom iz Drinića, koji je od početka takođe ukazivao na problematiku ovog projekta, odbijanje zahtjeva investitora je ispravna i značajna odluka.
„Ova odluka doprinosi zaštiti životne sredine i, nadam se, zaustavljanju jednog poprilično neispravnog poduhvata koji meni liči na prvobitne primitivne i pljačkaške akumulacije kapitala od prije par stotina godina. Ovom odlukom Ministarstva se sprječava nemilosrdna sječa i totalno uništavanje od oko 40 hektara najbogatijih crnogoričnih šuma, biljnog i životinjskog svijeta u Srpskoj, koji je uslov opstanka stanovništva u ovim krajevima. Nažalost, neispravnim, neznalačkim, iskvarenim i neekonomskim korištenjem, naše su šume i lovni potencijali već dugo vremena neizmjerno ugroženi i sada će biti potrebna odlučna akcija nadležnih institucija da se to pitanje uspješno riješi“, zaključio je prof. Kecman.
Podsjećamo da je nakon donesene presude nadležno ministarstvo produžilo rok za dodatna istraživanja kojima će se studija dopuniti na način da prikazuje realno činjenično stanje, posebno u kontekstu prisutnosti risa kao strogo zaštićene vrste. S obzirom na to da izrađivač studije nije izvršio dodatna istraživanja u naknadno ostavljenom roku, ministarstvo je odlučilo da ovaj projekat zaustavi. Ovakav potez može da predstavlja značajan korak ka budućoj formalnoj zaštiti Klekovače.
KLEKOVAČA
Klekovača je planina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, između Petrovca i Drvara, jugoistočno od Bihaća.
Klekovača je najviša planina ovog dijela BiH, s najvišim vrhom Velika Klekovača (1962 m).
Na Klekovaču se može penjati s više strana, a postoji i alternativa između Male (1413 m) i Velike (1962 m) Klekovače.
Visoka i gusta četinarska šuma raste do nadmorske visine od oko 1500 m, a potom prelazi u rjeđu bukovu šumu. Sam vrh Klekovače obrastao je klekom, niskim rastinjem, pa se pretpostavlja da je po njemu planina i dobila ime.
Na Klekovači se može pronaći i rijetka alpska biljka runolist (Leontopodium alpinum). Rijetka ljekovita biljka žuta lincura pretjeranim branjem gotovo je iskorijenjena.
Leontopodium alpinum, foto: Wikipedia