Nacrt Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH, koji je trenutno u fazi javnih konsultacija, prema upozorenjima organizacija civilnog društva ne predstavlja napredak u reformi pravosuđa, već ozbiljan rizik za dodatno urušavanje njegove nezavisnosti. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se Nacrt našao na dnevnom redu Vijeća ministara BiH i prije okončanja konsultacija, što Kuća ljudskih prava iz Banjaluke i druge organizacije ocjenjuju kao izigravanje procedura i pretvaranje javnih konsultacija u puku formalnost.
Kada je riječ o sadržaju, verzija Nacrta upućena u javne konsultacije ne otklanja ranije identifikovane probleme, već ih, kako se ističe, dodatno učvršćuje. Ključni prigovor odnosi se na etničke kvote u članstvu VSTV-a, koje se ovim prijedlogom pretvaraju u trajno pravilo, saopšteno je iz Kuće ljudskih prava Banjaluka.
Umjesto da etničke kvote budu privremeni korektivni mehanizam, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije, Nacrt ih trajno ugrađuje u zakon. Time se učvršćuje raspodjela pozicija prema etničkoj pripadnosti i instituciji iz koje dolaze nosioci pravosudnih funkcija, što je, kako se podsjeća, u dosadašnjoj praksi već dovelo do manipulacija i „namještanja“ pozicija. Prelazne odredbe čak ostavljaju mogućnost da ovakav sistem ostane na snazi do sticanja članstva u Evropskoj uniji, pa i nakon toga, čime se dugoročno promoviše izbor članova najvažnijeg pravosudnog tijela po nacionalnoj pripadnosti, umjesto po stručnosti, iskustvu i profesionalnom integritetu.
Organizacije upozoravaju da ovakav pristup etnicitet pretvara u trajan instrument političke kontrole nad radom Vijeća, što može imati ozbiljne posljedice po njegovu nezavisnost i funkcionalnost u godinama koje dolaze.
Dodatni razlog za zabrinutost je i rješenje prema kojem Pravilnik o postupku žrijebanja donose zajednički VSTV i ministarstva pravde na državnom, entitetskom nivou i nivou Brčko distrikta. Na taj način se izvršnoj vlasti daje direktan uticaj na ključni dio postupka imenovanja članova Vijeća, dok od sastava VSTV-a zavisi primjena svih ostalih odredbi zakona.
Istovremeno, niz ključnih procedura prepušta se podzakonskim aktima, a prostor za politički uticaj ostaje otvoren kroz netransparentne postupke izbora članova koji dolaze izvan pravosudne zajednice – biranih od Vijeća ministara, Parlamentarne skupštine BiH te advokatskih komora FBiH i RS. Prema kritikama, VSTV bi svojim pravilnicima dodatno uređivao suštinske odredbe koje se tiču sukoba interesa, izbora izbornih komisija, imenovanja i napredovanja nosilaca pravosudnih funkcija, kao i pravila za odstupanje od rang-lista. Takvo širenje prostora za diskreciono odlučivanje ne doprinosi jačanju odgovornosti i nadzora, već, naprotiv, produbljuje nepovjerenje javnosti u integritet pravosuđa.
Integritet i odgovornost članova Vijeća dodatno se dovode u pitanje mogućnošću da preuzmu dužnost prije okončanja provjera imovine i interesa. Ukoliko bi se naknadno utvrdili negativni nalazi, otvara se dilema o zakonitosti odluka u čijem su donošenju učestvovali. Nacrt ne predviđa ni obavezan „period hlađenja“ po isteku mandata, što znači da članovi Vijeća mogu odmah konkurisati za pravosudne funkcije o kojima su ranije odlučivali, ostavljajući prostor za direktan uticaj na vlastito imenovanje.
Posebno spornim ocjenjuje se i rješenje prema kojem se raniji mandati članova Vijeća, ali i rukovodilaca u sudovima i tužilaštvima, ne bi računali u novo ograničenje mandata. Time se otvara mogućnost da iste osobe ostanu na rukovodećim pozicijama znatno duže od ograničenja koja važe za druge nosioce pravosudnih funkcija, što slabi mehanizme za sprječavanje koncentracije moći u pravosuđu.
Organizacije civilnog društva su, kako navode, na sve ove i druge manjkavosti blagovremeno upozorile kroz prijedloge upućene Ministarstvu pravde BiH. Ipak, Nacrt Zakona o VSTV-u je u međuvremenu uvršten na dnevni red sjednice Vijeća ministara zakazane za 2. decembar, iako su javne konsultacije još uvijek u toku. To, prema njihovom tumačenju, jasno pokazuje da predlagač nema namjeru uvažiti stavove stručne javnosti, ali i otvara pitanje koja će verzija teksta biti razmatrana i eventualno usvojena.
Donošenje jednog od najvažnijih pravosudnih zakona u atmosferi političkog pritiska da se što prije ispune uslovi za početak pregovora sa Evropskom unijom, bez stvarnog prostora i političke volje za kvalitetnu javnu raspravu, nosi ozbiljan rizik trajnog narušavanja vladavine prava u BiH, upozoravaju organizacije. Umjesto suštinskih reformi, stvara se privid brzine djelovanja, dok se ozbiljne manjkavosti predstavljaju kao pitanja koja će se „naknadno rješavati“ u pregovorima s EU. Dosadašnja iskustva, međutim, pokazuju da se loše norme rijetko popravljaju, a da usvajanje neadekvatnih rješenja kasnije stvara probleme u primjeni i proizvodi dugotrajnu štetu.
S obzirom na to da su javne konsultacije, kako se ocjenjuje, provedene tek formalno, bez stvarne namjere da se prijedlozi razmotre, ostaje malo prostora za kvalitetno ugrađivanje primjedbi u konačni tekst. Dodatnu zabrinutost izazivaju informacije da se tekst mijenja dok konsultacije još traju, te da javnost neće imati uvid u to šta je tačno bilo pred Vijećem ministara i koje rješenje je na kraju usvojeno – sve dok već ne bude kasno za intervencije.
Transparency International u BiH i druge organizacije pozivaju predlagača da otkloni jasno identifikovane nedostatke Nacrta, jer zakon u sadašnjoj formi nije usklađen s međunarodnim preporukama i može proizvesti dugoročne negativne posljedice po rad pravosuđa. S obzirom da je riječ o jednoj od ključnih reformi na putu ka Evropskoj uniji, upućen je i poziv institucijama EU da javno komuniciraju svoja očekivanja u pogledu kvaliteta zakona, stepena usklađenosti i „crvenih linija“ koje se ne smiju preći, kako bi se spriječile političke manipulacije i zloupotrebe evropskog puta nauštrb nezavisnosti pravosuđa u BiH.