Poslanica, preduzetnica i državna službenica: Podnesena prijava zbog sukoba interesa Nikoline Šljivić

Imenovanje narodne poslanice Nikoline Šljivić na funkciju vršioca dužnosti zamjenika direktora Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS (RUGIP) otvorilo je niz ozbiljnih pitanja o zakonitosti, nespojivosti funkcija i mogućem sukobu interesa. Zbog sumnje da se krše odredbe Zakona o državnim službenicima RS i Izbornog zakona BiH, Transparency International u BiH (TI BiH) je slučaj prijavio nadležnim institucijama.

TI BiH je, na osnovu pisanja portala Capital o spornom imenovanju, uputio prijavu Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Upravnoj inspekciji Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS, radi provjere zakonitosti imenovanja Nikoline Šljivić, poslanice u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na funkciju v.d. zamjenika direktora RUGIP-a.

Prema Zakonu o državnim službenicima RS, funkcija zamjenika direktora republičke uprave ima status državnog službenika, a istim zakonom je zabranjeno istovremeno obavljanje poslaničkog mandata i rad u statusu državnog službenika, kao i obavljanje bilo koje druge dužnosti koja dovodi do sukoba interesa.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Dodatno, zakon zabranjuje da se za državnog službenika postavljaju osobe koje se bave samostalnom djelatnošću, a posebno zabrinjava to što se Šljivić imenuje na rukovodeću poziciju, koja za sobom povlači viši stepen odgovornosti i etičkih principa.

Lice koje se bavi samostalnom djelatnošću nalazi se u sukobu interesa i ne može zasnovati radni odnos u status državnog službenika u republičkom organu uprave.

Kako je Nikolina Šljivić je vlasnik i osnivač Frizersko-kozmetičkoga salon “Glamour Beauty House” Nikolina Šljivić s.p Istočno Novo Sarajevo, njeno imenovanje je sporno po najmanje dva osnova, te se može posmatrati kao obavljanje nespojivih funkcija, odnosno sukob interesa.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

TI BiH se istovremeno obratio i Centralnoj izbornoj komisiji BiH kako bi se izjasnila da li je ovim imenovanjem prekršen i Izborni zakon BiH koji u članu 1.8 navodi

(1) Sudije redovnih i ustavnih sudova, tužioci i njihovi zamjenici, pravobranioci i njihovi zamjenici, ombudsmeni i njihovi zamjenici, notari, policijski službenici, državni službenici, generalni revizori (…) mogu se kandidovati za javnu izbornu funkciju samo ako prethodno podnesu ostavku na svoj položaj ili postupe u skladu sa zakonima kojima se reguliše njihov status.
Poseban detalj u ovom slučaju predstavlja to što je Nikolina Šljivić nedavno napustila Demokratski narodni savez kako bi nastupala kao nezavisni poslanik u sklopu vladajućeg bloka u Narodnoj skupštini RS, što otvara dodatna pitanja političkih imenovanja i trgovine funkcijama, te nezavisnosti zakonodavne vlasti u ovom entitetu.

Podsjećamo da ovakva praksa još jednom ukazuje na sistemski problem u primjeni propisa o nespojivosti funkcija u Republici Srpskoj, gdje se zakoni selektivno tumače i primjenjuju u zavisnosti od političkog konteksta, što dodatno urušava povjerenje građana u institucije i obesmišljava same zakonske mehanizme za sprečavanje sukoba interesa.

NAJNOVIJE

PODCAST: 30 godina mira u BiH

Ostalo iz kategorije

Najčitanije