Dodik je napustio inauguralnu sjednicu izrevoltiran govorom Željka
Komšića, posebno dijelom koji se odnosi na put BiH ka NATO-u. U znak
protesta, na inauguraciji nisu bili ni diplomatski predstavnici
Republike Hrvatske koji Komšiću osporavaju legitimitet. Svečanost su
preskočili i predstavnici Katoličke crkve, ali i reisu-l-ulema Islamske
zajednice u BiH Husein Kavazović koji je u vrijeme inauguracije
razgovarao sa Christianom Schmidtom, piše DW.
Prva žena u Predsjedništvu BiH
Prve poruke članova Predsjedništva BiH nakon izbora bile su
očekivane. Akcentirani su put BiH u Evropsku uniju, NATO, regionalne
asocijacije, Berlinski proces… U Predsjedništvo BiH je, nakon 30 godina,
prvi put ušla žena. Željka Cvijanović, inače članica Dodikovog Saveza
nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), predsjedavat će Predsjedništvom BiH
prvih osam mjeseci. Ona je naglasila da će u Predsjedništvu zastupati
interese Republike Srpske (RS), ali i BiH uz “što manje stranog
intervencionizma”.
Prva dama u Predsjedništvu BiH zalaže se za poštivanje Dejtonskog
sporazuma i ustavne strukture BiH “jer bi u suprotnom imali nered,
razmimoilaženje i razdvajanje”. Analitičari u istupu Željke Cvijanović
ne vide odstupanja od kursa u RS-u i predviđaju da i novi članovi
državnog Predsjedništva nemaju istovjetne poglede na integraciju u NATO i
rusku agresiju na Ukrajinu pa se i dalje očekuje pokretanje procedura
zaštite “vitalnog nacionalnog/entitetskog interesa”.
NATO, EU, građani i narodi
Denis Bećirović i Željko Komšić u prvi plan stavljaju interese
građana BiH, s tim što Komšić, za razliku od Bećirovića, u svom govoru
nijednom nije spomenuo narode. On prioritet daje NATO putu BiH, a kao
zaslugu prethodnog saziva ističe slanje “Programa reformi” u Brisel.
Komšić taj dokument naziva “Godišnjim nacionalnim planom”, što je dio
NATO-vog projekta MAP-a (Membership Action Plan – Akcijski plan za
članstvo). Na Komšićevu tvrdnju da je BiH time načinila ključni korak ka
NATO-u, Milorad Dodik je, vidno uznemiren, napustio inauguralnu
sjednicu kako bi u svom bivšem kabinetu u zgradi Predsjedništva
Komšićeve tvrdnje nazvao “lažima”.
No, na činjenice u vezi sa pristupom BiH NATO-u, ukazao je i drugi
član Predsjedništva BiH Denis Bećirović. On je podsjetio da je put BiH u
NATO određen državnim Zakonom o odbrani koji je usvojen uz saglasnost
RS-a (zahtjev za aktivaciju MAP-a upućen je uz pristanak člana
Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića iz SNSD-a).
Pružena ruka susjedima
Bećirović je govorio i o antifašističkim temeljima BiH i riješenosti
da se bori za sve “građane i narode”. Bezuslovno je “pružio ruku”
susjedima s porukom Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i cijeloj regiji da
21. stoljeće zajedno proglase “epohom mira i razvoja”. Značaj saradnje
sa susjedima istakla je i Željka Cvijanović spominjući pri tome i
“Otvoreni Balkan”, dok je Željko Komšić poručio da “susjedne zemlje
treba poštovati onoliko koliko one poštuju BiH”.
Analitičari vjeruju da će poruke novih članova Predsjedništva sa
inauguralne sjednice uskoro biti na provjeri kada budu imenovali nove
ambasadore. Novinar HINA-e (Hrvatska izvještajna novinska agencija)
Ranko Mavrak nada se to neće ponovo biti “stranački uhljebi” jer, kako
ističe za DW, vanjsku polititiku BiH treba “dovesti u red kako bi se
država prestala sramotiti po svijetu”.
“Kapitulacija” međunarodne zajednice pred Dodikom
“Nažalost, zbog načina na koji je ponovo izabran Komšić, komunikacije
na najvišem nivou sa Republikom Hrvatskom neće biti, a takva poruka
jasno je poslana iz Zagreba time što hrvatski ambasador nije
prisustvovao inauguraciji. Cvijanovićka je istodobno pod sankcijama
Velike Britanije i u tu zemlju ne može putovati, a bude li se ponašala
kao puki izvršitelj Dodikovih naloga mogla bi dobiti još takvih kaznenih
mjera”, kaže Mavrak.
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je svečana sjednica
Predsjedništva BiH pokazala da je međunarodna zajednica “kapitulirala”
pred Miloradom Dodikom. “OHR je još uvijek sastavni dio političko-
pravnog sistema BiH i čudno je što se Schmidt tako olako puvukao pred
galamom i političkim stavovima Dodika, ali zašto visokog predstavnika
nisu pozvali Bećirović i Komšić? Rekla bih da je ovo veliki šamar
Schmidtu”, kaže Tanja Topić za DW.
Schmidt bi došao da je Čovićev kandidat izabran?
Kada je riječ o komunikaciji između novih članova Predsjedništva BiH,
ona ne očekuje vidno poboljšanje, iako su na inauguralnoj sjednici
“pružene ruke pomirenja” i nađen najmanji zajednički sadržilac –
evropski put BiH. Direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose
Miloš Šolaja, međutim, kaže da za Schmidtov izostanak ne bi trebalo
koristiti “ratne termine” poput “kapitulacije”. On vjeruje da je u ovom
slučaju riječ o “pragmatičnosti međunarodne zajednice” koja nastoji
ohrabriti bh. institucije u samostalnom konstituiranju – bez stranaca.
Direktor Međunarodnog instituta za Bliskoistočne i Balkanske studije
(IFIMES) Zijad Bećirović siguran je da bi Schmidt bio na inauguraciji da
je kandidat HDZ-a (Hvratske demokratske zajednice) izabran u
Predsjedništvo BiH. “Tada bi se čak i Dodik, a posebno njegov partner
Dragan Čović (predsjednik HDZ-a BiH), radovali Schmidtovom prisustvu.
Ovako, mislim da je Schmidtov nedolazak ustvari čin ignoriranja Željka
Komšića i svojevrsna najava nastavka izbornih reformi na štetu građana, a
u korist HDZ-a”, kaže Bećirović za DW.
Lakše je bez Dodika
Direktor IFIMES-a ističe da je OHR i dalje važan za BiH, ali da se
Christian Schmidt svojim potezima sam “kriminalizirao” i “eutanazirao”
za dalje djelovanje u BiH. “Time je doveo u nezavidan položaj i njemačku
politiku, kojoj prijeti debakl u BiH”, kaže Bećirović.
Ocjenjujući poruke novih članova Predsjedništva BiH, kritičari tvrde
da su Cvijanovićka, Komšić i Bećirović rekli ono što njihovi birači od
njih očekuju. Osnivač i vlasnik portala Politicki.ba Sead Numanović
vjeruje da bi odlazak Dodika iz državnog Predsjedništva ipak mogao donijeti neku vrstu “relaksacije”, barem kada je riječ o međusobnoj komunikaciji i kulturi govora.
Politika suprotna interesima BiH
“Možda novi saziv Predsjedništva BiH bude ‘koherentniji’, možda
novoizabrani članovi kolektivnog šefa države barem neće bježati od
zajedničkog putovanja u Brisel, a možda, uz malu pomoć stranaca, posjete
i Washington”, kaže Numanović za DW. “No, naša nadanja i brojna ‘možda’
oslikavaju bh. obamrlost i posrnulu nadu u bolje sutra. U
Predsjedništvu BiH su tri člana, a najmanje jedan od njih zastupa
politiku koja je direktno suprotna proklamiranim ciljevima, zakonima i
interesima BiH. Očekujem četiri godine naduravanja”, kaže sagovornik
DW-a.