Rusi stalno testiraju granice – kakva je reakcija, dokle možemo ići.
Ruski dronovi i agenti izvode napade širom zemalja NATO-a, a Evropa sada radi ono što bi se prije samo nekoliko godina činilo nezamislivim – planira kako uzvratiti.
Ideje se kreću od zajedničkih ofanzivnih cyber operacija protiv Rusije, bržeg i usklađenijeg pripisivanja hibridnih napada dakle, bržeg upiranja prsta u Moskvu, pa do iznenadnih vojnih vježbi predvođenih NATO-om, prema riječima dva visoka evropska državna zvaničnika i tri diplomata EU, piše Politico.
“Rusi stalno testiraju granice – kakva je reakcija, dokle možemo ići?”rekla je latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže u intervjuu. Potreban je, kaže, “proaktivniji odgovor“.
“A signal ne šalje pričanje, nego djelovanje”, dodala je ona.
Ruski dronovi nadlijetali su Poljsku i Rumuniju posljednjih sedmica i mjeseci, dok su misteriozni dronovi izazivali haos na aerodromima i vojnim bazama širom kontinenta. Ostali incidenti uključuju ometanje GPS-a, upade borbenih aviona i pomorskih plovila te eksploziju na ključnoj poljskoj željezničkoj pruzi kojom se šalje vojna pomoć Ukrajini.
Učestalost napada bez presedana
“Sveukupno, Evropa i savez moraju sebi postaviti pitanje koliko dugo smo spremni tolerisati ovu vrstu hibridnog ratovanja … [i] da li bismo trebali razmotriti da postanemo aktivniji u ovom području”, rekao je prošle sedmice njemački državni sekretar za odbranu Florian Hahn.
Hibridni napadi nisu ništa novo. Rusija je posljednjih godina slala ubice da eliminišu političke neprijatelje u Ujedinjenom Kraljevstvu, optuživana je za dizanje u zrak skladišta oružja u Centralnoj Evropi, pokušaje destabilizacije EU finansiranjem krajnje desničarskih stranaka, vođenje informatičkog rata na društvenim mrežama i pokušaje narušavanja izbora u zemljama poput Rumunije i Moldavije.
Ali razmjer i učestalost trenutnih napada su bez presedana. Globsec, think tank iz Praga, izračunao je da je između januara i jula izvedeno više od 110 sabotaža i pokušaja napada u Evropi, uglavnom u Poljskoj i Francuskoj, od strane osoba povezanih s Moskvom.
“Današnji svijet nudi mnogo otvoreniji, moglo bi se reći i kreativniji, prostor za vanjsku politiku. Pažljivo pratimo rastuću militarizaciju Evrope. Da li je to samo retorika ili je vrijeme da reagujemo?”, rekao je ruski lider Vladimir Putin tokom oktobarskog Valdajskog foruma.
Rusija EU i NATO može posmatrati kao rivale ili čak neprijatelje bivši ruski predsjednik, a sada zamjenik šefa ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev prošlog mjeseca rekao je: “SAD je naš protivnik”.
Međutim, Evropa ne želi rat s nuklearno naoružanom Rusijom, pa mora smisliti odgovor koji će odvratiti Moskvu, a da ne prijeđe crvene linije Kremlja i dovede do otvorenog rata. To ne znači povlačenje, smatra švedski načelnik odbrane general Michael Claesson.
“Ne smijemo sebi dopustiti da budemo plašljivi niti da nas preplavi strah od eskalacije. Moramo biti čvrsti”, rekao je Claesson.
Za sada, reakcija je jačanje odbrane. Nakon što su ruski ratni dronovi oboreni iznad Poljske, NATO je najavio jačanje protivdronovske i protivvazdušne odbrane na istočnom krilu saveza, što je i EU podržala. Čak i to razbjesnjuje Moskvu.
“Evropljani bi ‘trebali da se plaše i drhte poput glupih životinja u stadu koje se vodi na klanje’. Trebali bi se usrati od straha, osjećajući svoj bliski i bolan kraj”, rekao je Medvedev.
Promjena pristupa
Česte ruske provokacije mijenjaju ton u evropskim prijestolnicama. Nakon što je 10.000 vojnika raspoređeno radi zaštite kritične infrastrukture u Poljskoj poslije sabotaže željezničke pruge Varšava–Kijev, poljski premijer Donald Tusk u petak je optužio Moskvu za “državni terorizam”.
Nakon incidenta, šefica evropske diplomatije Kaja Kallas rekla je da takve prijetnje predstavljaju „ekstremnu opasnost“ za blok i da EU mora imati “snažan odgovor” na napade.
Prošle sedmice italijanski ministar odbrane Guido Crosetto kritikovao je “inerciju“ kontinenta suočenog s rastućim hibridnim napadima i objavio 125-strani plan za uzvrat. U njemu predlaže osnivanje Evropskog centra za suprotstavljanje hibridnom ratovanju, 1.500-člane cyber jedinice i vojnih stručnjaka za vještačku inteligenciju.
“Svi moraju revidirati svoje sigurnosne procedure. Rusija očigledno eskalira svoj hibridni rat protiv građana EU”, dodao je u četvrtak poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski.
Od riječi do djela
Uprkos sve oštrijoj retorici, ostaje otvoreno pitanje šta zapravo znači snažniji odgovor. Djelimično, to zavisi od razlike između Moskve i Brisela — potonji je ograničen pravilima, kaže Kevin Limonier, profesor i zamjenik direktora pariskog think tanka GEODE.
“To postavlja etičko i filozofsko pitanje: mogu li države koje djeluju po vladavini prava koristiti iste alate … i iste strategije kao Rusi?” pita on.
Za sada zemlje poput Njemačke i Rumunije jačaju pravila koja bi omogućila vlastima da obaraju dronove koji lete iznad aerodroma i vojno osjetljivih područja.
Sigurnosne službe, u međuvremenu, mogu djelovati u pravnoj sivoj zoni. Saveznici od Danske do Češke već dozvoljavaju ofanzivne cyber operacije. Ujedinjeno Kraljevstvo je navodno 2017. hakovalo ISIS-ove mreže kako bi došlo do informacija o njihovom ranom programu dronova.
Saveznici moraju biti „proaktivniji u cyber ofanzivi,“ rekla je Braže, i fokusirati se na „povećanje situacijske svijesti — usklađivanje sigurnosnih i obavještajnih službi.“
U praksi, zemlje bi mogle koristiti cyber metode da ciljaju sisteme ključne za ruski ratni napor, poput ekonomske zone Alabuga u Tatarstanu, gdje Moskva proizvodi dronove Šahed, kao i energetska postrojenja ili vozove koji prevoze oružje, kaže Filip Bryjka, politički naučnik i stručnjak za hibridne prijetnje iz Poljske akademije nauka.
“Možemo napasti sistem i poremetiti njegovo funkcionisanje”, rekao je on.
Evropa također mora smisliti kako odgovoriti na ruske kampanje dezinformacija sopstvenim naporima u samoj Rusiji.
“Rusko javno mnijenje… je donekle nedostupno. Moramo raditi sa saveznicima koji imaju detaljno razumijevanje ruskog razmišljanja, što znači da se saradnja mora uspostaviti i u oblasti informacionog ratovanja”, rekao je jedan visoki vojni zvaničnik.
Ipak, sve nove mjere “moraju imati vjerodostojno poricanje,“ rekao je jedan diplomat EU.
Demonstracija sile
NATO, kao odbrambena organizacija, oprezan je prema ofanzivnim operacijama.
“Asimetrični odgovori važan su dio razgovora,“ rekao je jedan NATO diplomata, ali „nećemo se spuštati na iste taktike kao Rusija”, istakao je.
Umjesto toga, savez bi trebao davati prednost demonstracijama snage i jedinstva, kaže Oana Lungescu, bivša portparolka NATO-a i saradnica londonskog Royal United Services Institute. U praksi, to znači brzo objavljivanje informacija o tome je li Moskva iza hibridnog napada i sprovođenje vojnih vježbi bez prethodne najave na ruskoj granici s Litvanijom ili Estonijom.
U međuvremenu, Centar izvrsnosti za hibridne prijetnje u Helsinkiju, koji okuplja saveznike, također”pruža stručnost i obuku“ i priprema “politike za suprotstavljanje tim prijetnjama”, rekao je Maarten ten Wolde, viši analitičar organizacije.
“Bez sumnje, mora se više uraditi po pitanju hibridnih prijetnji”, rekao je jedan visoki NATO diplomata, uključujući povećanje zajedničkog pripisivanja napada i pokazivanje “različitim sredstvima da pratimo situaciju i možemo fleksibilno prebacivati resurse”.