Slaven Krajina doktor je medicine, specijalista iz oblasti pedijatrije. Inače, rođen je u Doboju, gdje je završio elementarno obrazovanje. Studije medicine završio je u Banjaluci, gdje je specijalizovao pedijatriju. Član je Ljekarske komore doktora i Udruženja pedijatra Republike Srpske. Svakodnevno se bavi promocijom javnog i dječjeg zdravlja, zbog kojeg je pokrenuo stranicu Lege Artis čiji je urednik i voditelj. U cilju neprestane edukacije, učesnik je i predavač na brojnim međunarodnim kongresima u regionu. Koautor je u izradi Smjernica o korištenju medija, informaciono – komunikacionih tehnologa i vremenu koje djeca provode pred ekranom u Bosni i Hercegovini. U cilju promocije imunizacije i medicine zasnovane na dokazima kontinuirano sarađuje sa Unicefom iz Bosne i Hercegovine. Trenutno je zaposlen u JZU Dom zdravlja u Doboju, na poziciji načelnika Službe pedijatrije.
Sa doktorom Krajina za portal BUKA razgovaramo o važnosti vakcinacije, izbjegavanju imunizacije, neželjenim reakcijama i drugim temama.
Doktore, zašto je važno da što više djece bude vakcinisano?
Vakcinacija nije samo individualna zaštita, ona je i stub javnog zdravlja. Kada je u jednoj zajednici vakcinisano više od 90 – 95% populacije, stvara se kolektivni imunitet koji sprečava širenje zaraznih bolesti. To znači da su zaštićeni i oni koji ne mogu primiti vakcinu, poput novorođenčadi ili djece koja nisu u toj starosnoj grupi za imunizaciju (npr. vakcina protiv velikog kašalja može se primiti tek od drugog mjeseca života). Kolektivnim imunitetom štitimo djecu i odrasle na hemotrepiji, odnosno one koji imaju urođenu ili stečenu imunodeficijenciju. Kada obuhvat imunizacije padne ispod tog praga, bolesti se brzo vraćaju. To se jasno vidjelo u regionu tokom 2018. i 2019. godine, ali i u našoj zemlji i zemljama okruženja kada je izbila epidemija malih boginja (morbile/ospice) nakon što je obuhvat MRP vakcinom pao ispod 85%. Poslednja epidemija malih boginja u našoj zemlji aktivirala se koncem 2023. godine, stim da su još uvijek prisutni sporadični slučajevi. Prema zvaničnim podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH ukupan broj oboljelih sa današnjim danom iznosi 7535, dok je u Republici Srpskoj ukupan broj prijavljenih slučajeva prema izvještaju JZU Intituta za javno zdravtsvo Republike Srpske iznosi 330. U Brčko distriktu, prijavljena su 203 slučaja oboljelih od malih boginja po zvaničnom izvještaju Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge Brčko distrikta. Desetine djece su hospitalizovane zbog komplikacija kao što su upale pluća, dehidratacija koja se javlja zbog proljeva, dok oni sa najtežom kliničkom slikom upale mozga liječeni su u Jedinicama intenzivne njege. Nekoliko djece razvilo je subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE) što je rijetka subakutna upalna i degenerativna bolest mozga koja nastaje kao posljedica dugotrajne infekcije virusom morbila. Nažalost, dvoje djece uzrasta 17 i 18 godina koja su bila nevakcinisana završili su letalno.
Šta se dešava kada roditelji izbjegavaju vakcine?
Izbjegavanje vakcina ima ozbiljne i dalekosežne posljedice, ne samo za pojedinačno dijete, već i za cijelu zajednicu. Bolesti koje su bile gotovo iskorijenjene ponovo se vraćaju. Djeca koja obole često imaju teže oblike bolesti jer nemaju nikakvu imunološku zaštitu. Kako je gore navedeno, bolesti poput malih boginja i pertusisa (veliki kašalj) odnose živote. Od posljedica velikog kašlja u Federaciji Bosne i Hercegovine u protekle dvije godine preminulo je petero djece, mahom nevakcinisane ili nepotpuno vakcinisane, dok je znatan broj bolnički liječen, nerijetko i u Jedinicama intenzivne njege zbog respiratornog zatajenja. Na globalnom nivou, WHO je zabilježio povećanje slučajeva morbila za više od 200% u posljednjih nekoliko godina, isključivo zbog pada obuhvata vakcinacijom.
Izvori: WHO Vaccine-Preventable Diseases Surveillance Manual 2022; European CDC Report 2023
Koje su neželjene reakcije na vakcine koje su i kako se tretiraju?
Vakcine spadaju među najsnažnije kontrolisane medicinske proizvode na svijetu i prolaze rigorozne kontrole prije aplikacije. Nakon imunizacije moguće su blage i tranzitorne rekacije poput otoka, crvenila i bola na mjestu primanja, moguća je i povišena tjelesna temperatura, kratkotrajna plačljivost što se očekivano dešava dan do dva nakon imunizacije. Većinom ovo sve spontano prolazi, ili kod manjeg broja djece uz davanje analgetika. Ozbiljne rekacije poput teške alergijske reakcije (anafilaksa) rijetko se opisuju u literaturi i bilježe se jedan na million datih doza. Svaka sumnja na neželjene reakcije na vakcine u Bosni i Hercegovini prati Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH i nadležni zavodi za javno zdravstvo, uključujući Odjeljenje za zdravstvo Vlade Brčko Distrikta. Svi sumnjivi slučajevi prijavljuju se zdravstvenim ustanovama ili direktno Agenciji putem službenog obrasca. Podaci se analiziraju u okviru nacionalnog sistema farmakovigilancije i prosljeđuju Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji radi praćenja sigurnosti vakcina. Međutim, u praksi vrlo često smo svjedoci glorifikacije neželjenih reakcija koje se taje, što iz gore iznešenog možete i sami procijeniti da nije tačno i da se sve neželjene reakcije na vakcine prijavljuju, transparetno prate i analiziraju.
Izvori: WHO Safety of Immunization 2023; CDC Vaccine Safety Datalink; AAP Red Book
Šta nam možete reći o sigurnost vakcina i tvrdnjama o povezanosti autizma i vakcina?
Dugi niz godina, sigurno više od dvadeset, nauka kontinuirano istražuje sigurnost vakcina. Stotine velikih studija dokazale su da vakcine ne izazivaju autizam. Najveća studija koja je ispitivala povezanost MMR vakcine i autizma sprovedena je u Danskoj i objavljena 2019. u Annals of Internal Medicine (Hviid i saradnici). Obuhvatila je 657.461 dijete rođeno između 1999. i 2010. godine, među kojima je registrovano više od 6.500 slučajeva autizma. Studija nije našla nikakvu vezu između MMR vakcine i rizika od autizma i smatra se najvećom i najpouzdanijom do sada na ovu temu.
Međutim, mit o povezanosti vakcina sa autizmom potekao je iz diskreditovane Wakefildove studije pod nazivom „Ileal lymphoid nodular hyperplasia, non specific colitis, and pervasive developmental disorder in children“ koja je objavljena u medicinskom časopisu The Lancet 28. februara 1998. godine. Inače, Andrew Wakefield bio je britanski gastroenetrlog, kome je 2010. godine oduzeta licenca za rad, nakon što je 2. februara 2010. godine povučen njegov članak koji dovodi u vezu imunizaciju sa MMR vakcinom i nastankom autizma. Ovo je jedini medicinski članak koji je uklonjen iz ovako prestižnog naučnog časopisa i smatra se najvećom medicinskom prevarom u protkelih stotinu godina.
Zašto je Studija Andrewa Wakefielda nepotpuna, neispravna i pogrešna? Ona je imala niz metodoloških manjkavosti koje su dovele do njenog povlačenja i diskreditacije u medicinskoj zajednici, a ovo su ključne tačke: vrlo mali uzorak koji je obuhvatio samo 12 djece, što je statistički nedovoljno za pouzdane zaključke. Tako mali uzorak čini rezultate netransparentnim i negeneralizabilnim. Potom, selektivan izbor ispitanika, djeca su birana iz specifičnih klinika, a neka od njih i prije vakcinacije su već imala neurološka i gastroenterološka oboljenja, što je uvodilo pristrasnost u rezultate. Nedostatak kontrolne grupe, što je ključno za uzročno – posljedičnu vezu. Nepouzdani i subjektivni podaci. Pogrešna statistička interpretacija. Etički i profesionalni sukob interesa obzirom da je Wakefield imao finansijske interese u pravnim slučajevima protiv proizvođača vakcina, što je moglo uticati na interpretaciju podataka i na koncu nepravilnosti u dokumentaciji i etičkim dozvolama, a neki postupci nisu bili u skladu s medicinskim standardima.
Kada vakcine zaista nisu preporučljive?
Postoje rijetke situacije kada dijete dijete ne može biti vakcinisano. Zapravo, tu govorimo o privremenim, odnosno trajnim kontraindikacijama za imunizaciju. U našoj zemlji vrlo često se vakcinacija bespotrebno i neopravdano odlaže kada za tim nema potrebe, npr. zapušen nos ili kada dijete dijete ima laktacijsku/dojenačku žuticu. Vrlo često, do duše sada nešto manje čujem da se vakcine odlažu kod alergija, pa tako kod alergije na jaja da treba odložiti MMR vakcinu, što je netačno. To ranije i jeste bio slučaj, međutim sada to više nije preporuka i djeca koja imaju inhalatorne ili nutritivne alergije smiju i trebaju da se vakcinišu jer nisu pod povećanim rizikom što pokazuju sve nove studije. Iz ličnog primjera, moja kćerka Iva ima tešku i po život opasnu alergiju na hranu, pored toga ona ima alergiju i na inhalatorne alergije, ali je uredno vakcinisana po kalednaru imunizacije. Privremene kontraindikacije su teže akutne bolesti sa temperaturom iznad 38 stepeni, skora transfuzija krvnih derivate što vrijedi samo za neke vakcine imunosupresivna terapija. Trajne kontraindikacije su ziasta rijetke i tu spadaju anafilaksija na prethodnu dozu ili komponentu vakcine, teška stečena ili urođena imunodeficijencija.
Izvori: WHO Immunization in Special Clinical Circumstances 2022; AAP Red Book 2021
Zašto neki roditelji sumnjaju u MRP vakcinu?
Nepovjerenje se uglavnom temelji na strahu od neželjenih reakcija i dezinformacijama s interneta. Najčešća zabluda je povezanost MRP vakcine s autizmom, što je naučno odbačeno.
A koje su najčešće zablude o vakcinama?
Zabluda: Vakcine preopterete imunitet djeteta.
Činjenica: Dječiji imunološki sistem svakodnevno se nosi s hiljadama antigena.
Zabluda: Prirodni imunitet je bolji.
Činjenica: Prirodna infekcija može dovesti do komplikacija i smrti.
Izvori: AAP HealthyChildren.org; CDC Myths and Facts about Vaccines
Šta znači kolektivni imunitet i zašto je važan?
Kolektivni imunitet nastaje kada se dovoljno ljudi u zajednici vakciniše, pa virus nema koga da zarazi. Tako se štite i oni koji ne mogu primiti vakcinu.
Izvori: WHO Herd Immunity Factsheet 2023
Kako pratiti dijete nakon vakcinacije i kada se javiti ljekaru?
Nakon imunizacije dijete se opservira u pedijatrijskoj ambulatni do pola sata, nakon čega sa roditeljima ili starateljima odlazi kući uz adekvante poreporuke za hladan oblog na mjesto uboda, a u slučaju otoka, bola ili febriliteta djetete dobije analgetik, u prvom redu paracetamol. Roditeljima, također naglasimo da prate dijete naredna dva dana, a u slučaju pojave febrilnosti npr. trećeg dana po imunizaciji ili kasnije kažemo da se radi o koincidenciji i pružimo detaljne upute kako pustupati.
Izvori: WHO Immunization Safety Guidelines 2022; AAP Red Book 2021
Zaključak pedijatra
Vakcinacija je jedan od najvećih tekovina i uspjeha moderne medicine. Svaka vakcina iza sebe ima decenije istraživanja i praćenja. Kao pedijatar, uvijek kažem roditeljima: vakcine ne samo da štite vaše dijete, nego i djecu oko njega, a svaki ubod je ubod povjerenja u nauku, zajednicu i budućnost.
Doktora Slavena Krajinu možete zapratiti na Facebooku i Instagramu.