Građanska inicijativa „Za Plan“ juče je, 30. oktobra, Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci podnijela krivičnu prijavu protiv gradonačelnika Grada Banjaluke Draška Stanivukovića, načelnika Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Banjaluke Vuka Višekrune, NN odgovornih lica-odbornika i službenih lica u Gradskoj upravi Grada Banjaluke zbog sumnje da su od januara 2022. do danas pokretali, pripremali, predlagali i usvojili više od 30 izmjena regulacionih planova čime su prekršili odredbe Zakona o uređenju prostora i građenju Republike Srpske.
Krivičnom prijavom su takođe obuhvaćene projektantske kuće koje su bile nosioci izrada spornih regulacionih planova.
U krivičnoj prijavi se navodi da su prijavljeni, kao službena i odgovorna lica, djelujući zajedno i po prethodnom dogovoru kao saizvršioci i u namjeri da pribave znatnu imovinsku korist – prvenstveno privatnim investitorima – svjesno kršili zakone i iskoristili svoj službeni položaj, te predlagali i usvojili više od 30 odluka, zaključaka i drugih akata o izradi ili izmjenama Regulacionih planova iako su bili svjesni da za takvo postupanje ne postoji valjan i usklađen planski dokument višeg reda – Urbanistički plan.
Time su, kako se navodi u krivičnoj prijavi, počinili produženo krivično djelo Zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja iz člana 315. stav 2. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakonika Republike Srpske i produženo krivično djlo Nesavjestan rad u službi iz člana 322. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ RS.
Građanska inicijativa „Za Plan“ smatra da neusvajanje novog Urbanističkog plana Grada Banjaluke nije slučajan propust, već strateška odluka nadležnih, koja im je omogućila da, pod izgovorom „razvoja grada“ donose parcijalne regulacione planove. Time se urbanizam svodi na puku tehniku ispunjavanja želja investitora, umjesto planiranja održive budućnosti Grada.
Smatramo da je važno obavijestiti građane da regulacioni planovi usvojeni od 2022. nisu usaglašeni sa Urbanističkim planom iz 1975. koji se primjenjuje do donošenja novog. Usaglašenost je ključna riječ, i postavljamo pitanje: šta kada neusaglašenost postane pravilo i kada se ona čini namjerno i usprkos primjedbama građana u javnom prostoru i pisanim dopisima? Da li smijemo takvo postupanje potpuno zanemariti i nadati se da će niz nezakonitih, diletantskih, štetnih postupaka u urbanizmu rezultovati gradom koji je podoban za život građana Banjaluke?
Mi danas već živimo kaznu za ranije slične propuste. Možda je vrijeme da se kazne odgovorni, kako ne bismo svi bili kažnjeni.