Sud napominje da se prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, kao pravna posljedica osude, odnosi na prestanak službene dužnosti i rada ili zaposlenja u pravnom subjektu, neovisno o načinu finansiranja istog.
Sud Bosne i Hercegovine uputio je dopis Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) u kojem je još jednom razjasnio pravne posljedice presuda Miloradu Dodiku u predmetu koji se vodio protiv njega za nepoštivanje odluka visokog predstavnika. Sud je naveo da Dodik, a shodno pravnim posljedicama osude, ne može biti predsjednik SNSD-a, piše Istraga.ba.
Dodiku je izrečena kazna u trajanju od jedne godine i kao mjera sigurnosti zabrana vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude. CIK je odbio oduzeti mandat predsjednika stranke Miloradu Dodiku.
Sud je podsjetio CIK da je izrečena mjera sigurnosti, zabrana vršenja dužnosti predsjednika RS-a, krivičnopravna sankcija, kao što su to i kazne, uvjetna osuda, odgojne mjere. Navode da po zakonu se sve krivičnopravne sankcije moraju navesti u izreci presude.
Pravne posljedice osude propisane članom 203a stav 5. KZBiH a) prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja; c) zabrana obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava; i d) zabrana sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava) nastupaju po sili zakona, po pravosnažnosti presude, što znači da, s obzirom na to da je predmetna presuda postala pravosnažna dana 12.6.2025. godine, optuženi Milorad Dodik ne može obavljati nijednu od dužnosti ili poslova koji su navedeni u tačkama od a), c) i d) člana 203a stav 5. KZBiH, a što ste i sami konstatovali u vašoj odluci od 6.8.2025. godine – stoji u dopisu.
Mjera sigurnosti
Sud je podsjetio da je CIK-u dostavio presudu protiv Milorada Dodika radi evidentiranja i izvršenja izrečene mjere sigurnosti i pravnih posljedica osude.
Sud dodaje da pravne posljedice osude, prema članu 5. Krivičnog zakona BiH, nisu krivičnopravna sankcija, zbog čega se iste ne utvrđuju, ne izriču i ne unose u presudu, s obzirom na to da nastupaju po automatizmu, odnosno po sili zakona, u slučaju da osuda za krivično djelo iz člana 203.a stav 1. KZ BiH postane pravosnažna.
U nastavku se ističe da je Dodiku izrečena mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a u trajanju od šest godina, od dana pravosažnosti presude, a da pravne posljedice osude ostaju na snazi ta svo vrijeme trajanja ove mjere, a najviše do momenta brisanja presude.
Kada Sud nekog optuženog osudi za krivično djelo iz člana 203a stav 1. KZBiH i izrekne mu kaznu zatvora, u tom slučaju sa pravosnažnošću presude, po sili zakona nastupaju pravne posljedice takve osude, propisane stavom 5. navedenog člana. Mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti iz člana 203a stav 4. KZBiH i pravna posljedica osude prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja iz člana 203a stav 5. u vezi člana 114. KZBiH (prestanak vršenja određenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim društvima ili u drugim pravnim osobama), suštinski se u određenom dijelu preklapaju, ali prema zakonu ne isključuju jedna drugu, iz razloga različite prirode krivičnih sankcija (mjera sigurnosti) i pravnih posljedica osude – stoji u dopisu.
Sud napominje da se prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja, kao pravna posljedica osude, odnosi na prestanak službene dužnosti i rada ili zaposlenja u pravnom subjektu, neovisno o načinu finansiranja istog.
Nadalje, dodaje Sud, prema članu 7. Zakona o političkim organizacijama (Službeni list Republike Srpske broj 15/96, 17/02), političke organizacije imaju svojstvo pravnog lica i isto se stiče upisom u registar.
Ovlašteni za zastupanje
U članu 15. istog Zakona, propisano je da registar političkih organizacija vodi osnovni sud u sjedištu višeg suda prema sjedištu političke organizacije. U registar se, pored ostalog, upisuju i podaci o imenima lica ovlaštenim za zastupanje, kao i podaci o drugim činjenicama – navodi Sud.
U dopisu se dodaje da je članom 18. Statuta SNSD-a (od 30.09.2023. godine), donesenim na osnovu člana 14. Zakona o političkim organizacijama propisano, između ostalog, da je predsjednik SNSD-a politički i izvršni organ SNSD-a i da predsjednik SNSD-a predstavlja i zastupa SNSD.
Prema članu 1. stav 3. KZBiH, kao službenim licem, pored ostalih, smatra se i lice “koje uz naknadu ili bez naknade obavlja određenu službenu dužnost na osnovu ovlaštenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovu zakona.” Članom 34. Zakona o političkim organizacijama RS-a propisano je da nadzor nad zakonitošću rada političkih organizacija vrši organ uprave u okviru nadležnosti utvrđene zakonom. Cijeneći navedeno, Sud ponovo ističe, da u skladu sa naprijed navedenim zakonskim propisima poduzmete sve radnje u cilju evidentiranja i izvršenja izrečene mjere sigurnosti i pravnih posljedica osude, u odnosu na osuđenog Milorada Dodika – zaključio je Sud Bosne i Hercegovine u svom dopisu CIK-u.