Najava da bi Željka Cvijanović mogla postati i v.d. predsjednik Republike Srpske otvara ozbiljna pravna pitanja — Izborni zakon BiH jasno zabranjuje istovremeno obavljanje više izvršnih funkcija.
Najava da će u subotu, 18. oktobra 2025. godine, biti održana posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, na kojoj bi Željka Cvijanović mogla biti imenovana za v.d. predsjednika Republike Srpske, izazvala je brojne pravne dileme i upozorenja.
Naime, ukoliko bi se Cvijanović istovremeno našla na dvije funkcije – člana Predsjedništva BiH i v.d. predsjednika Republike Srpske – to bi, prema važećim propisima, predstavljalo kršenje Izbornog zakona BiH, a posljedično i kršenje Ustava BiH.
Član 1.8. stav 4. Izbornog zakona BiH izričito propisuje da je nespojivo istovremeno vršenje više od jedne funkcije u izvršnim organima vlasti, dok stav 6. istog člana precizira da se pod izvršnim funkcijama podrazumijevaju i funkcija člana Predsjedništva BiH i funkcija predsjednika Republike Srpske.
Drugim riječima – zakonom je zabranjeno da ista osoba istovremeno obavlja obje funkcije, pa čak i privremeno.
Ukoliko NSRS usvoji takvu odluku, ona bi direktno prekršila Izborni zakon BiH, što bi značilo i kršenje Ustava BiH, jer član 3.3(b) Ustava propisuje da su entiteti obavezni da se pridržavaju zakona BiH.
U tom slučaju bilo bi moguće pokrenuti ustavni spor pred Ustavnim sudom BiH, zbog očiglednog kršenja zakona i ustava države.
Međutim, analitičari podsjećaju da vlast u Republici Srpskoj i ranije nije prezala od kršenja pravnih normi, te ne bi bilo iznenađenje ako bi i sada prešla preko zakonskih ograničenja.
“Vladajući u Srpskoj vjerovatno računaju da bi Ustavni sud BiH mogao otezati postupak, kao što to već čini u slučaju neustavne tzv. vlade Republike Srpske, sve dok ne prođu prijevremeni izbori za predsjednika Republike. Nakon toga, pitanje zakonitosti imenovanja za njih više neće biti relevantno”, navodi se u pravnim komentarima.