Holandija, nekada uzor zelene tranzicije, danas se suočava s paradoksom: ima previše čiste energije, a premalo mreže koja bi je izdržala.
U kampanji holandske vlade pod nazivom „Okrenite prekidač“, koja se emituje na nacionalnim televizijama, glumica upozorava građane da smanje potrošnju električne energije u večernjim satima. Poruka je jasna – ako svi istovremeno koriste struju, elektroenergetska mreža se može preopteretiti i doći do kvarova.
Ova upozorenja bila bi očekivana u zemljama koje kubure sa energijom, ali ne i u jednoj od najnaprednijih ekonomija svijeta. Holandija je godinama slovila za pionira u obnovljivim izvorima: ima najveći broj stanica za punjenje električnih automobila po glavi stanovnika u Evropi, a više od trećine domaćinstava već koristi solarne panele.
No, upravo ta zelena revolucija sada se vraća kao bumerang. Mreža jednostavno ne može podnijeti toliku količinu električne energije koja dolazi iz hiljada vjetroturbina i solarnih sistema širom zemlje.
„Zagušenje mreže je poput saobraćajne gužve – previše automobila na premalo puta“, objašnjava Kees-Jan Rameau, izvršni direktor kompanije Eneco, jednog od najvećih proizvođača struje u zemlji. „Mreža je projektovana u vrijeme velikih elektrana na plin, a danas energija dolazi sa stotina manjih izvora – s periferije sistema.“
Rezultat? Nestanci struje, liste čekanja i blokirani razvoj. Hiljade firmi i domaćinstava čekaju da se priključe na mrežu, dok druge ne mogu povećati postojeći kapacitet. Čak i gradnja novih stambenih naselja postaje problem jer nema dovoljno prostora u mreži za nove korisnike.
Državna agencija Tennet, koja upravlja mrežom, priznaje da 8.000 kompanija čeka da počne isporučivati energiju, a 12.000 drugih da dobije odobrenje za veću potrošnju.
Profesor elektrotehnike Damien Ernst s Univerziteta u Liegeu upozorava da će sanacija trajati godinama. „Holandija ima krizu mreže jer nije dovoljno investirala u distributivne i prenosne sisteme. Biće potrebno desetine milijardi eura i mnogo vremena da se to riješi.“
I zaista, planovi su ogromni – Tennet će do 2050. godine uložiti oko 200 milijardi eura u jačanje mreže, uključujući postavljanje 100.000 kilometara novih kablova.
Do tada, rješenje su improvizacije: isključivanje dijela solarnih i vjetroelektrana kada proizvodnja premaši potražnju i nagrađivanje potrošača koji pristanu da im se struja privremeno ograniči u zamjenu za niže račune.
Holandija je tako postala simbol novog evropskog paradoksa – previše zelene energije i premalo kapaciteta da je zadrži. Ekološki uspjeh pretvorio se u energetski izazov.