Bernie Sanders želi oporezovati robote kako bi zaštitio radnike

Američki senator Bernie Sanders predstavio je radikalan prijedlog za rješavanje jednog od najvećih izazova modernog doba - automatizacije radnih mjesta potaknute umjetnom inteligencijom.

Dugogodišnji borac za prava radnika Bernie Sanders upozorio je na dramatične posljedice koje bi vještačka inteligencija mogla imati na privredu, piše Futurism.

U nedavno objavljenom izvještaju, Sandersov tim iznosi zabrinjavajuću procjenu prema kojoj bi AI i automatizacija mogli uništiti gotovo 100 miliona radnih mjesta u SAD-u tokom naredne decenije. Ključni problem, kako navode, leži u činjenici da američki radnici već decenijama ne dobijaju pravedan dio profita, koji je u međuvremenu naglo porastao.

Jaz između produktivnosti i plata

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Izvještaj pokazuje da je od 1973. godine došlo do ogromnog tehnološkog napretka i porasta produktivnosti radnika. Međutim, ekonomski dobitci gotovo u potpunosti su završili u rukama najbogatijih. Dok je produktivnost porasla za 150 posto, a korporativni profiti za više od 370 posto, realne plate prosječnog američkog radnika smanjile su se za gotovo 30 dolara sedmično.

Ovaj fenomen, poznat kao jaz između produktivnosti i plata, prisutan je već decenijama. Kompanije su smanjivale udio radnika u dobiti, dok su razliku zadržavale za sebe. Prema procjenama, da su plate pratile rast produktivnosti, minimalna satnica u SAD-u danas bi iznosila oko 25 dolara – više od tri puta više od trenutnih 7,25 dolara.

Porez na robote kao rješenje?

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Sanders upozorava da bi razvoj vještačke inteligencije mogao dodatno produbiti postojeće nejednakosti. Mnogi korporativni lideri, kaže on, otvoreno govore o planovima za automatizaciju i koriste AI kao sredstvo pritiska na radnike.

Kao odgovor, Sanders predlaže uvođenje poreza na robote za velike korporacije. Taj bi porez funkcionisao kao izravni trošarinski namet na tehnologiju, čime bi se osiguralo da se „bogatstvo stvoreno automatizacijom preraspodijeli nazad pogođenim radnicima“.

U suštini, riječ je o varijaciji koncepta univerzalnog osnovnog dohotka (UBI), namijenjenog onima čija su radna mjesta direktno ugrožena automatizacijom.

„Ako će radnike zamijeniti roboti — kao što će to biti slučaj u mnogim industrijama — moramo prilagoditi poreske i regulatorne politike kako bismo spriječili da promjene postanu samo još jedan izgovor za profitiranje multinacionalnih korporacija u trci ka dnu“, napisao je Sanders u svojoj knjizi U redu je biti ljut na kapitalizam (2023).

Da li je prijedlog dovoljan?

Hoće li se najcrnji scenarij zaista ostvariti, ostaje da se vidi. Skepticizam postoji, posebno zato što AI još uvijek ne donosi stvaran prihod u čak 95 posto kompanija koje su ga implementirale.

Ipak, neki stručnjaci smatraju da Sandersov prijedlog nije dovoljno radikalan. Zanimljivo je da ideju poreza na robote podržava i Bill Gates, što bi moglo značiti da je postala politički prihvatljivija nego što se ranije mislilo.

Kritičari upozoravaju da, bez znatno šire mreže socijalne sigurnosti, univerzalni osnovni dohodak može biti samo privremeno rješenje koje vodi u novu vrstu siromaštva. Da bi bio zaista efikasan, morao bi biti praćen mjerama poput kontrole cijena, zamrzavanja stanarina i jačanja demokratske kontrole na radnom mjestu.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije