Branka Buha iz sela “Domrke” jedna je od žena koja proizvodi gatački kajmak iz mješine.
Ona u paleti svojih proizvoda ima, takođe, kajmak sa škipa, kajmak iz kace, a kajmak iz mješine prodaje se najbolje, jer ga nema mnogo.
“Ujutru krenem s mužom krava i onda cijeđenjem mlijeka”, priča naša sagovornica, govoreći o procesu proizvodnje.
Mlijeko se sipa u šerpe, one se stavljaju na šporet, a potom se mlijeko vari, objašnjava Branka.
“Kad se uzvari, presipa se u nove šerpe. Tu stoji od 24 sata do 48 sati. Onda se kupi kajmak koji se stavlja u kacu. On u kaci stoji dvadesetak dana, dok se ne ocijedi. Kad se kaca nakupi, onda ide u mješinu, ovčiju, i tu stoji otprilike mjesec dana. Onda je gotov i možemo početi da prodajemo”, kaže naša sagovornica.
Buha ima redovne mušterije koje kupuju njen proizvod i sam segment prodaje ide joj izuzetno dobro.
Ona je, takođe, članica Udruženja proizvođača gatačkog kajmaka čiji je cilj zaštita gatačkog kajmaka iz mješine.
Udruženje žena proizvođača već osiguralo nacionalnu, a sada traži i EU zaštitu
Tokom četiri godine od osnivanja, udruženje je realizovalo brojne projekte, radilo na promociji ovog tradicionalnog proizvoda i svoje lokalne zajednice, priča Dragana Milović iz udruženja.
“Nas članica ima 26. To su žene koje se uglavnom sve bave proizvodnjom kajmaka, s tim što je ovaj kajmak iz mješine specifičan, zato smo ga i zaštitili”, priča naša sagovornica.
U septembru 2024. godine, udruženje je zaštitilo gatački kajmak iz mješine oznakom porijekla (ZOP), a u septembru 2025. godine podnijelo je zahtjev za zaštitu kajmaka na nivou Evropske unije.
“Prošle godine samo devet članica uspjelo je certifikovati proizvod, jer sam proces certifikacije podliježe mnogim koracima. Svaki korak proizvodnje mora se odvijati isključivo na geografskom području opštine Gacko”, objašnjava Milović.
Da bi proizvođači gatačkog kajmaka iz mješine dobili certifikat, svaki segment proizvodnje mora se odvijati na teritoriji opštine Gacko.
Uslov bez kojeg se ne može dobiti zaštićena oznaka porijekla je da krave koje daju mlijeko moraju biti s gatačkog područja, kao i Ishrana goveda. Ukoliko je taj proces proizvodnje ispoštovan, Agencija za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine izdaje certifikat zaštitne oznake porijekla (ZOP) na upit o certifikaciji.
Zaštićeni proizvod znači veću cijenu, vidljivost i motivaciju za nove proizvođače
Sama zaštita proizvodnje znači puno proizvođačima, priča Milović.
“Zaštićen proizvod je veće cjenovne kategorije, a to znači da su veći i prihodi. Proizvod koji ima zaštitnu oznaku porijekla ima veću vidljivost, pa je samim tim i veća potražnja. To znači da proizvođači mogu imati samo beneficije od zaštićenog proizvoda”, kaže Milović, pojašnjavajući razloge za certifikaciju.
Nadajući se da će Evropska unija zaštititi gatački kajmak iz mješine, Milović govori o važnosti ovog postupka.
“Mi nemamo dovoljne količine proizvoda da bismo podmirili tržište, i to je možda najveći problem. Ipak, nadamo se da tim procesom zaštite možemo motivisati i druge da počnu da se bave ovom proizvodnjom. To je unosan posao, samo treba dosta truda i rada”, zaključuje Milović.
Ako bi došlo do zaštite oznake porijekla na nivou Evropske unije, što je trenutno u procesu koji može trajati do dvije godine, to bi puno značilo i za dalju motivaciju za proizvodnju, ocjenjuje naša sagovornica.
Podsjetimo, zaštićena oznaka porijekla (PDO) odnosi se na prehrambene proizvode koji se proizvode, prerađuju i pripremaju na određenom geografskom području korištenjem priznatog znanja.
Registrovani proizvodi zaštićeni su od svake zloupotrebe, imitacije, bilo koje lažne ili obmanjujuće oznake u vezi sa porijeklom, bilo koje prakse koja može dovesti potrošača u zabludu u pogledu pravog porijekla proizvoda, navodi se Uredbi Vijeća Evropske unije broj 510/2006.