Poljoprivreda u Bosni i Hercegovini i regionu odavno nije bajka o zlatnim klasovima i srećnim kravama. Danas je to drama na otvorenom, gdje glavnu ulogu igra klima, a poljoprivrednici su samo statisti koji pokušavaju preživjeti kadar do kraja sezone. Suše, temperaturni šokovi, kiše koje padaju kad im se prohtje i bolesti koje dolaze kao neželjeni gosti, sve to polako briše stare recepte za uzgoj. Ako hoćeš prinose, moraš imati i inovacije. Ako nemaš, ostaje ti da se nadaš i moliš.
Prema podacima Instituta za poljoprivredu, u proteklih deset godina učestalost suša porasla za više od 30%, dok se intenzitet i trajanje toplotnih talasa povećao. Ovi faktori direktno utiču na prinose osnovnih kultura poput pšenice, kukuruza i povrća, ali i voća i povrća koje zahtijevaju stabilnije uvjete. Uz to, klimatske promjene otvaraju prostor za širenje novih bolesti i štetočina koje ranije nisu bile prisutne u ovom regionu, dodatno ugrožavajući stabilnost proizvodnje.
Inovacije kao odgovor na klimatske prijetnje
Odgovor na klimatske izazove dolazi kroz inovacije. Precizna poljoprivreda, digitalni alati i bespilotne letjelice redefinišu način na koji se proizvodnja planira i realizuje. Korištenjem dronova i senzora u tlu, poljoprivrednici mogu pratiti stanje usjeva u realnom vremenu, detektovati problematična područja i optimizirati upotrebu resursa.
Među stotinama izlagača i brojnim novim tehnologijama na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu “Interagro 2025.”, održanom u Bijeljini, posebnu pažnju posjetilaca privukla je sekcija posvećena bespilotnim letjelicama i preciznoj poljoprivredi. Demonstracije dronova izazvale su pravu pomamu, posjetioci su mogli uživo vidjeti kako ova tehnologija omogućava navodnjavanje i tretman usjeva iz vazduha, kao i detekciju stanja biljaka u realnom vremenu. Predstavnik “Agrodron” tima Goran Iskić detaljno je objasnio za BUKU prednosti ovakvih sistema:
“Ovdje smo imali dva sistema: jedan je dron za tretiranje usjeva iz vazduha, a drugi je dron koji služi za detekciju i analizu stanja usjeva u poljoprivredi. Kada dronovi rade u kompletnom sistemu, mogu značajno unaprijediti proizvodnju i uštedjeti ulaganja. Budućnost ove tehnologije nije daleka već sada su ovi sistemi dostupni i kod nas, a prodaja već postojećih sistema, uključujući i starije generacije, je u toku”, rekao je za BUKU Goran Iskić, predstavnik Agrodron tima pri Asocijaciji za bespilotne sisteme u poljoprivredi.
“Prednost ovakve tehnologije je”, navodi za BUKU Iskić, ” to što možete izvršiti tretman upravo onda kada je potrebno, a ne samo kada je to moguće zbog vremenskih uslova. Na primjer, kada padne kiša i stvori blato, klasičnom mehanizacijom ne možete ući u parcelu, ali dron to omogućava. Isto tako, kada usjevi prerastu i želite da ih tretirate, klasični način je težak i ograničen, dok dron može precizno obaviti posao. Vrijednost ove tehnologije je u tome da tretman uvijek možete izvršiti u pravom trenutku, što rezultira većim prinosima, manjim brojem tretmana i optimalnom isplativošću ulaganja.”
Ova tehnologija, navodi Iskić, postaje ključni alat u borbi protiv klimatskih promjena jer omogućava poljoprivrednicima da predvide, planiraju i intervenišu na način koji do juče nije bio moguć.
Sajam Interagro 2025: Inovacije, znanje i praktične demonstracije
Ove godine Interagro je pod sloganom “Za život na zemlji” okupio više od 250 izlagača iz deset zemalja. Na 12.500 kvadrata prostora, od najnovijih mašina, preko sjemenja, do opreme za navodnjavanje, svako je mogao da pronađe nešto. Ili bar da se divi onome što vjerovatno ne može da priušti.
“Za nas iz Vojvodine, ovaj sajam ima poseban značaj jer Republika Srbija predstavlja najvažnijeg trgovinskog partnera Republike Srpske i Bosne i Hercegovine u sektoru poljoprivrede. Želim najaviti da ćemo u narednim danima potpisati nove privredne sporazume koji više nisu samo slova na papiru, već konkretne aktivnosti i razmjena proizvoda”, rekao je novinarima Vladimir Gak, predsjednik Privredne komore Vojvodine.
Gradonačelnik Bijeljine, Ljubiša Petrović, naglasio je da zaštita domaće proizvodnje znači opstanak porodica u selima Semberije. Njegove riječi došle su kao odgovor na brojne primjedbe proizvođača koji se bore sa nemogućnošću da na domaćem terenu budu konkurentni.
„Naš zadatak je da stvorimo ambijent u kojem će domaći proizvođač biti zaštićen, jer od toga zavisi život i ostanak ljudi na selu, posebno mladih generacija. Da se cijeni i isplati vrijedni rad naših semberskih poljoprivrednika, koji na preko 50.000 hektara obradivih površina stvaraju proizvode i novu vrijednost. Naš cilj je da ostanemo maksimalno posvećeni, da obradive površine budu zasijane u stoprocentnom iznosu i da na taj način obezbijedimo i sadašnjost i budućnost domaće proizvodnje. To znači i ostanak domaćinstava, porodica i mladih na ovim prostorima”, rekao je Petrović, obraćajući se prisutnima.
Podršku toj ideji dala je i resorna ministarka Anđelka Kuzmić, naglasivši da institucije moraju aktivno pratiti potrebe sela i prilagođavati politike izazovima na terenu. Ona je podsjetila da Vlada ulaže značajna sredstva kako bi obezbijedila stabilnost i razvoj sektora.
„Agrarni budžet od 180 miliona KM, koji nikada nije bio veći, potvrđuje spremnost da se pomogne poljoprivrednicima i razvije ova grana privrede, koja je naša tradicija i budućnost. Cilj nam je da ulažemo u inovacije, unapređujemo rad s proizvođačima i obezbijedimo podršku u svakom segmentu poljoprivredne proizvodnje“, istakla je Kuzmić.
Između blještavila i stvarnosti
Procjene organizatora govore da je tokom tri dana trajanja Interagra kroz sajmište u Bijeljini prošlo više od 12.000 posjetilaca. Neki su došli da vide najsavremenije mašine i bespilotne letjelice u akciji, drugi da potraže praktična rješenja za svakodnevne probleme na njivama i u plastenicima, a mnogi da sklope poslove ili makar da čuju šta kažu stručnjaci i proizvođači. Sajam je, dakle, bio i trg i učionica, i pozornica na kojoj su se ogledale vizije budućnosti poljoprivrede, ali i mjesto na kojem su se vodili razgovori o goloj egzistenciji domaćih gazdinstava. Ipak, iza blještavila modernih mašina, digitalnih inovacija i bespilotnih letjelica, krije se surova realnost poljoprivrede. Stvarnost domaćih proizvođača je drugačija, svakodnevno se bore za opstanak svojih farmi, suočeni s visokim troškovima proizvodnje, nepredvidivim klimatskim uslovima i pritiskom nekontrolisanog uvoza.
“Situacija je teška, a glavni problem je nekontrolisani uvoz. Ponekad vidite proizvode na pijaci po cijeni koja je daleko niža od naših troškova proizvodnje, i to uništava domaće proizvođače. Mi ulažemo trud, vrijeme i resurse, a krajnja zarada odlazi preprodavačima i uvoznicima. Zaista je hitno da se zaštiti domaća proizvodnja i da institucije omoguće poljoprivrednicima da opstanu na svom terenu. Ako ovo stanje potraje, mnogi od nas će jednostavno morati smanjiti proizvodnju ili potpuno odustati”, rekao je za BUKU Rade Jovičević, proizvođač iz Semberije.
Sajam je završen, dronovi su se spustili, ugovori potpisani, a posjetioci otišli svojim kućama. Ali na njivama ostaje borba koju domaći poljoprivrednici vode svakog dana protiv suše, cijena, uvoza i neizvjesnosti. Demonstracije savremenih letjelica i digitalnih alata pokazuju da budućnost postoji i da je dostižna, ali između vizije i stvarnosti stoji ogroman jaz.