Iako malih razmjera, ovaj sukob između francuskih revolucionarnih snaga i združenih vojski Pruske i Austrije zaustavio je invaziju na Francusku i učvrstio mladu Republiku. Često nazivana i “topovska bitka” zbog intenzivne razmjene artiljerijske vatre, pobjeda kod Valmyja podigla je moral revolucionara i dala snažan poticaj širenju ideja slobode diljem Europe.
Povijesni kontekst i prijetnja revoluciji
Francuska revolucija, započeta 1789., potresla je Europu. Monarhije su se bojale širenja revolucionarnih ideja, a Francuska je 1792. ušla u rat s Pruskom i Austrijom. Nakon neuspjelog bijega kralja Luja XVI. 1791., saveznička vojska pod zapovjedništvom pruskog vojvode od Braunschweiga krenula je prema Parizu s ciljem obnove monarhije.
Francuska vojska bila je neiskusna, sastavljena od profesionalnih vojnika i tisuća dobrovoljaca, ali prožeta revolucionarnim žarom. U trenutku kada je prijetilo rušenje revolucije, došlo je do sukoba kod Valmyja, sela oko 200 km istočno od Pariza.
Vojskovođe i raspored snaga
Francuske trupe vodili su Charles François Dumouriez (strateško planiranje) i François Christophe Kellermann (na bojištu). Kellermann je svojim odlučnim manevrima i hrabrošću ohrabrio vojnike; prema predaji, poviknuo je “Vive la Nation!”, što je dodatno podiglo moral, iako povjesničari napominju da je to možda kasnije dodana legenda.
Na savezničkoj strani zapovijedao je vojvoda od Braunschweiga s discipliniranom pruskom vojskom, uz austrijske postrojbe. Iako su u njihovim redovima bili i brojni francuski emigranti lojalni monarhiji, njihova uloga bila je više simbolična nego presudna.
Tijek odlučujuće bitke
Francuzi su imali oko 30-36 tisuća ljudi, raspoređenih na uzvisinama kod Valmyja, dok je savezničkih trupa bilo oko 34 tisuće. Jutro 20. rujna bilo je maglovito i kišno, a teren blatnjav.
Bitka se uglavnom svela na topnički duel. Francuski topovi, poznati po svojoj preciznosti i brzini, zadali su značajne gubitke protivniku. Kada su Prusi pokušali pješački napad, naišli su na čvrst otpor. Unatoč činjenici da su mnogi francuski borci bili neiskusni dobrovoljci, pokazali su iznenađujuću postojanost.
Ishod i neposredne posljedice
Nakon nekoliko sati razmjene vatre, Braunschweig je zaustavio napad. Procijenjeni gubici bili su relativno mali: oko 300 Francuza i 180 saveznika.
Saveznici su se ubrzo povukli, pogođeni ne samo otporom nego i bolestima (posebno dizenterijom), lošom opskrbom i teškim vremenom. Dumouriez je u sljedećim danima nastojao održati kontakte s Prusima, ali formalnog dogovora o prolazu nije bilo – odluka o povlačenju bila je uvelike njihova.
Rađanje Republike
Vijest o pobjedi izazvala je euforiju u Parizu. Samo dan kasnije, 21. rujna 1792., ukinuta je monarhija i proglašena Prva Francuska Republika.
Bitka kod Valmyja imala je golem simbolički značaj. Pokazala je da se revolucionarna narodna vojska može oduprijeti profesionalnim armijama starih monarhija. Za Europu, to je bio znak da se Francuska revolucija neće lako ugušiti.
Njemački pjesnik Johann Wolfgang von Goethe, koji je bio prisutan u pruskom taboru, navodno je izjavio: “Od ovog mjesta i ovog dana započinje nova era u svjetskoj povijesti.” Iako je autentičnost citata predmet rasprava, on sažima važnost Valmyja: trenutak kada je snaga revolucionarnog duha počela mijenjati svjetski poredak.
Index